Plenković najavio povećanje dodatka umirovljenicima. Evo što mu poručuju: "Ovo je sramotno"

Prošle godine dodatak je iznosio šest eura po godini staža, odnosno prosječno 177 eura po umirovljeniku, za što je ukupno izdvojeno 217 milijuna eura. Umirovljeničke udruge i sindikati ove su godine tražili povećanje na deset, odnosno 12,5 eura po godini staža, no Vlada se, unatoč razgovorima s njihovim predstavnicima, odlučila za sedam eura.

Među umirovljenicima koji teško podmiruju svakodnevne troškove je i Marica Šplajt, koja smatra da najavljeno povećanje nije dovoljno, osobito u uvjetima inflacije.

"Nemojte me pitati s mirovinama, sama sam, sama sam. Mislim, ispod deset ne bi smjelo biti, nikako ispod deset, jer ova inflacija... Pa nemate više što kupiti za deset eura. Ne znam, mislim, katastrofa."

Iako umirovljenicima svaki dodatni euro mnogo znači, mnogi smatraju da bi godišnji dodatak trebao biti znatno izdašniji. Među njima je i umirovljenica Adela, koja je nezadovoljna odnosom Vlade prema starijim građanima.

"Ja bih pitala gospodina Andreja Plenkovića koliko su sebi povećali osobni dohodak. Ja mislim negdje 70 posto. A za sve ima, samo ne za umirovljenike", izjavila je Adela.

"Starim ljudima se mora pomoći"

Na pitanje koliki bi dodatak trebao biti, bila je jasna...

"Pa trebalo bi biti najmanje u visini jedne mirovine. Jer ovo nije ništa, ovo je sramotno."

Sličnog je mišljenja i Anđelka Ruškan, koja smatra da bi dodatak trebalo povećati na najmanje deset eura po godini staža, iako je svjesna proračunskih ograničenja.

"Pa lijepo, ali pošto je tako mala mirovina, već bi trebalo ipak deset eura, ako se ikako može. Znam da je to teško s obzirom na budžet i to, ali čujte, ovim starim ljudima se mora pomoći, znate. Puno ih ima koji još traže, znate, po smeću stvari", kazala je Ruškan.

Ministar rada i socijalne skrbi Alen Ružić, međutim, ističe da država mora osigurati sredstva i za druge korisnike proračuna, a ne samo za umirovljenike. Naglašava da su izdaci za godišnji dodatak izrazito visoki.

"Imamo prosječan iznos tog godišnjeg dodatka od 208 eura, odnosno, s obzirom na to da on ovisi o duljini staža, on bi kod umirovljenika s 20 godina staža bio jednokratna isplata od 140 eura, za 30 godina staža 210, odnosno iznosio bi 280 eura za one koji su išli s punim stažem, odnosno 40 godina", objasnio je Ružić.

Prema njegovim riječima, isplata godišnjeg dodatka državu će ukupno stajati 258 milijuna eura.

Nadaju se da će Vlada razmotriti odluku

Vlada je o visini dodatka razgovarala i s predstavnicima umirovljeničkih udruga. Matica umirovljenika Hrvatske tražila je deset eura po godini staža, a njezina predstavnica Višnja Fortuna smatra da je Vlada mogla izdvojiti više novca.

"Smatramo da je Vlada trebala dodatno još učiniti napore i podići taj iznos bliže naših deset eura ili bliže 12 eura. Iznos od sedam eura po godini staža djeluje kao neko polovično rješenje", smatra Fortuna.

U Matici se još nadaju da će Vlada ponovno razmotriti odluku i povećati najavljeni iznos. Ipak, svjesni su da konačnu odluku Vlada može donijeti samostalno.

Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra da bi se godišnji dodatak trebao isplaćivati dvaput godišnje, i to u iznosu od 12,5 eura po godini staža.

"Uvijek govore da su prosječne godine staža oko 32 godine, pa sad to pomnožite s 12, to bi bilo, znači, oko 400 eura, što bi zapravo bilo 50 posto od one prosječne mirovine koju Vlada zagovara, a to je 800 eura, ne? Znači, ni to nije nešto puno, ne?", izjavila je Višnja Stanišić iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Iz Bloka Umirovljenici zajedno poručuju da je od samog početka bilo jasno kako stvarnih pregovora i dogovora o visini dodatka neće biti. Milivoj Špika smatra da Vlada povećanjem dodatka pokušava stvoriti dojam da vodi računa o umirovljenicima, dok se njihov stvarni položaj ne poboljšava.

Rizik od siromaštva

"Vjerojatno dogodine, kad bude, ili one godine kad bude izborna, bit će osam, devet ili deset eura, i tako će HDZ glumiti da vodi računa o umirovljenicima, a ustvari je to samo dodatno ruganje jer se u principu ništa ne popravlja", istaknuo je Špika.

Upozorava i da je inflacija, unatoč nominalnom rastu mirovina, smanjila kupovnu moć umirovljenika te tvrdi da danas raspolažu s manje novca nego prije deset godina.

Pritom je velik dio starijih osoba u Hrvatskoj izložen riziku od siromaštva, zbog čega pitanje visine mirovina i dodataka ostaje jedno od ključnih pitanja njihova životnog standarda.

Više pogledajte u prilogu naše Tine Kosor Giljević.