Premijerov savjetnik upozorava na problem mirovinskog sustava: "Treba poticati duži radni staž"

Agencija Moody's potvrdila je tijekom vikenda stabilan kreditni rejting Hrvatske.

Savić pojašnjava da je to jako dobra vijesti. "Potvrđuje sve što je Vlada dosad radila. Moody's je jedna od tri vodeće agencije u svijetu. Oni naglašavaju dobre stvari, a da nisu dobre, ne bismo imali tako dobar rejting. Tri stvari ističu. Ocjenjuju naše institucije visoko učinkovitima, drugo je solidna fiskalna pozicija, održavanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a, a treća stvar je gospodarski rast", govori Savić dodajući da hrvatsko gospodarstvo raste brže od europodručja te da očekuje i viši rejting.

Na pitanje što ovaj rejting znači za građane, Savić kaže kako je Hrvatska od pandemije koronavirusa povećala kreditni rejting za čak pet razina. "Samo 37 država na svijetu je zabilježilo rast rejtinga uopće. Samo 11 država EU-a ima isti rejting kao mi. Što to donosi građanima? To znači niže kamatne stope, niže zaduživanje", govori.

"Skuplje od nas se zadužuju Poljska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska... Mi smo točno na istoj razini kao Francuska. Država se zadužuje povoljnije, a to se prelijeva na povoljniju situaciju u proračunu, ostane više novca za naše potrebe", navodi.

Strane investicije

Govoreći o tome što to znači stranim investitorima, Savić kaže kako Hrvatska tu dobro stoji. "Investitori koji traže sigurnost i stabilnost svojih ulaganja, usmjeravaju svoja sredstva u države koje su sigurnije", kaže Savić.

Naglašava i da Moody's nije jedina agencija te da i druge dvije agencije Hrvatsku drže otprilike na istoj razini. "Svaki put kad je država plasirala vrijednosne papire, uvijek je interes bio veći nego potreba, a to potvrđuje stabilnost institucija", govori objašnjavajući da ne bi odaziv bio tako velik da ljudi ne vjeruju institucijama.

Sredstva iz NPPO-a

Savić je govorio i o NPPO-o. Hrvatska je od mogućih 10, dobila više od 7 mlrd eura. U odnosu na druge države, Hrvatska tu jako dobro stoji, govori savjetnik premijera za ekonomiju.

"Hrvatska je jedina država koja je dobila uplatu u stopostotnom iznosu, to je motiv i Vladi i ministarstvima. Provode se investicije vezane za školstvo, zdravstvo, infrastrukturu. Da bi se ona nastavila povlačiti, bitna je provedba reformi. Moody's je potvrdio da RH provodi sve reforme i to intenzitetom višim od očekivanog", govori. Naglašava da je najvažniji sektor obrazovanja u kojem se provodi velika reforma vezana za jednosmjensku nastavu. "Da bi se to ostvarilo, potrebno je investirati u objekte", govori dodajući da se izgradio i veliki broj vrtića i osiguralo desetke tisuća novih mjesta u vrtićima.

Sve se čini da se poboljšaju rezultati PISA testova, naglašava Savić. "Naša djeca provode u školama 50 posto vremena manje od prosjeka EU-a", govori dodajući kako je krajnji cilj osigurati jednosmjensku nastavu kako bi djeca mogla više vremena provoditi u školi i završiti tijekom tog boravka više školskih obveza koje inače moraju završavati kod kuće.

Veliki broj reformi

"Hrvatska se obvezala na provedbu 78 reformi. Taj fond reformi ne može pokriti sve što nama u državi treba. Ustanovljeno je da je Hrvatska u značajnoj mjeru obuhvatila nužne reforme. 78 reformi je ispunjeno, prema ocjeni Komisije, sto posto", kaže Savić naglašavajući da su jedna od tih reformi i liste čekanja.

Podsjeća na situaciju od prije godinu dana kada su se bolnice organizirale kako bi smanjile liste čekanja za dijagnostičke pretrage. "Puno toga je vezano za reorganizaciju posla. Tamo gdje je nedostajalo aparature i opreme, tamo smo to kupovali. Kupljeno je 20-ak linearnih akceleratora. To je samo jedan primjer. Postoji još cijeli niz reformi koje treba provesti, ali sve što je definiranom točnom brojkom je ispunjeno", kaže.

Mirovinska reforma

Mirovinska reforma važan je dio reformi koje Hrvatska treba i mora provesti.

Savić upozorava da Hrvati u mirovinu idu dosta ranije od npr. umirovljenika u nordijskim zemljama.

"Opterećenje nam je i to što je mali postotak umirovljenika koji su u mirovini zbog godina staža ili zbog navršenih godina života. To kreira veliko opterećenje na mirovinski sustav. Ono što može Vlada je prilagođavati sustav, ali i obeshrabrivati raniji odlazak u mirovinu, odnosno poticati duži staž", govori Savić.

"Mirovinska reforma opterećuje sustav sada, a i ubuduće. Najveći je problem taj visoki broj umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo", zaključuje.