Što se krije iza plana za Selsku i Horvaćansku? Zagreb postaje europski pokusni poligon za promet

No taj zahvat od 1,5 milijuna eura nije samo lokalna prometna rekonstrukcija. Raskrižje je odabrano kao zagrebački pilot europskog projekta REALLOCATE, u kojem se nova prometna rješenja testiraju u stvarnom životu kako bi drugi poslije mogli učiti na onome što je uspjelo; ili nije, piše Krešimir Antunović za Jutarnji list.

Rezultati eksperimenta mjerit će se, uspoređivati i dijeliti s drugim gradovima, a uspješna rješenja trebala bi se moći preslikavati i drugdje. REALLOCATE je projekt vrijedan gotovo 12,7 milijuna eura koji traje od 2023. do 2027. i okuplja deset europskih gradova u pet parova. Zagreb je povezan s Budimpeštom, a njegov jedini pilot upravo je Selska i Horvaćanska: raskrižje koje bi sada trebalo postati najvidljiviji rezultat trogodišnjeg eksperimentiranja s novim modelom gradske mobilnosti.

Zagreb kao prometni laboratorij za druge gradove

To da su gradovi u ovom projektu svojevrsni pokusni poligoni nije samo interpretacija. REALLOCATE njihove lokacije službeno naziva Safe & Sustainable Mobility Labs, odnosno laboratorijima sigurne i održive mobilnosti. Riječ je o urbanim područjima namijenjenima pilotiranju rješenja, zajedničkom razvoju intervencija i provjeri njihova učinka. Projekt ih opisuje kao okruženja za učenje i testiranje. Ukupno se provodi 15 takvih pilota, po dva u vodećim gradovima i po jedan u gradovima blizancima poput Zagreba.

Još je zanimljiviji dio projekta posvećen replikaciji. Rezultati pilota ne ostaju samo gradovima koji ih provode. REALLOCATE predviđa posebne smjernice za druge gradove, koji na temelju iskustava iz pilot-gradova izrađuju planove za preuzimanje barem jednog testiranog rješenja. Na kraju projekta rezultati trebaju biti javno dostupni kako bi ih i drugi gradovi mogli koristiti ili im poslužiti kao inspiracija.

Selska i Horvaćanska tako nisu samo raskrižje koje Zagreb želi urediti, nego mjesto na kojem se u stvarnom prometu provjerava učinak preraspodjele prostora između automobila, javnog prijevoza, pješaka i biciklista.

Zagreb je u projektu takozvani grad blizanac Budimpešti. To ne znači klasično gradsko pobratimstvo. Budimpešta je vodeći grad i ima dva pilota, dok Zagreb kao blizanac provodi jedan. Sustav je zamišljen kao razmjena iskustava: gradovi uspoređuju podatke i rješenja, odlaze jedni drugima u stručne posjete i zajednički analiziraju što funkcionira, a što treba mijenjati. Zagrebački LAB službeno je nazvan holističko rješenje za središnji prometni koridor, a njegova je lokacija upravo raskrižje Selske i Horvaćanske.

U projekt ušli 2023., Grad osnovao poseban tim

Zagreb se u REALLOCATE uključio 2023. nakon gradskog Zaključka o prijavi projekta, objavljenog u Službenom glasniku 4/23. Projekt je prijavljen na poziv programa Horizon Europe za potporu europskoj misiji klimatski neutralnih i pametnih gradova. Nakon odobrenja, ugovor između europske agencije CINEA-e i koordinatora potpisan je 18. travnja 2023., a Zagreb je potom morao pristupiti ugovoru kako ne bi izgubio pravo na dodijeljena sredstva.

Za Grad Zagreb predviđeno je nešto više od 208 tisuća eura europskog doprinosa. Hrvatski partneri su i Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Sindikat biciklista. To nije isto što i 1,5 milijuna eura procijenjene vrijednosti gradskog natječaja za rekonstrukciju raskrižja.

O konkretnim radovima i tome kada bi trebali početi gradonačelnik Tomislav Tomašević zasad nije iznosio detalje.

Grad je u svibnju 2024. osnovao poseban projektni tim na čijem je čelu Marko Velzek iz gradskog ureda nadležnog za promet, a članovi su Ante Nevistić, Tihomir Barišić, Kristijan Zgombić, Ivan Zajec, Barbara Tomičević i Matija Vuger. Velzek je ujedno i najvidljiviji gradski predstavnik na stručnim aktivnostima projekta, dok je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet u studenome 2025. otvorio trodnevni posjet predstavnika Budimpešte Zagrebu.

Tijekom tog posjeta sudionici su obišli Selsku i Horvaćansku, analizirali snimke dronovima i prometne podatke te razrađivali moguća rješenja. Među prijedlozima za Zagreb bili su raskrižje po nizozemskom modelu i smanjenje broja automobilskih traka. Nekoliko mjeseci poslije dokumentacija za rekonstrukciju predvidjela je ukidanje dijela traka, uvođenje bus-trake, novu biciklističku infrastrukturu i premještanje stajališta Knežija.

Projekt ide i dalje od građevinskog zahvata. Za Zagreb su predviđeni pametni semafori, kamere i radari te brojanje i klasifikacija prometa, a među alatima koje bi trebao koristiti jest i LiDAR skener za procjenu kvalitete i pristupačnosti nogostupa. Alat za analizu snimaka dronovima umjetnom inteligencijom, koji prepoznaje i broji automobile, pješake i bicikliste, predviđen je za sve vodeće i twin gradove. U travnju 2026. partneri iz Zagreba i Budimpešte posebno su predstavili zajednički rad upravo na takvom sustavu praćenja prometa.

Zagrepčani će tako svakodnevno živjeti s rezultatom tog testa, dok će iskustvo sa Selske i Horvaćanske poslužiti kao jedan od podataka na temelju kojih će drugi europski gradovi odlučivati vrijedi li slična rješenja primijeniti i kod njih, piše Jutarnji list.