Jesu li zgrade spremne za nova pravila? "Vrlo brzo ćete imati probleme, pitanje je samo kada"

Tin Bašić nam govori da urediti područje stanovanja nije lak posao te da to nikada nije bilo uređeno kako treba: "Novi zakon je prošao ocjenu ustavnosti i bilo je jako puno točaka koje su ustavni suci morali proći i sada je to, to. Najveći problem je što se moramo prilagoditi novom sustavu i životu u zgradi. Moramo shvatiti da nismo jedini u toj zgradi i svoje odnose urediti najbolje moguće, imati kompromisna rješenja."

Dodaje se zakonom želi promijeniti način razmišljanja u zajednici.

Komentirao je i zašto je zakon išao na ocjenu ustavnosti:

"Tražila se ocjena kućnog reda, sankcioniranja u kućnom redu, ustavnost dozvole dvotrećinskom većinom za kratkoročni najam, ocjena ustavnosti zabrane postavljanje klima uređaja na fasadama."

Kućni red

Bašić navodi da je sama objava kućnog reda kao pravilnika ne znači ništa: "Zakon jasno kaže da je sankcioniranje za nepridržavanje kućnog reda moguće isključivo pod uvjetom ako je sankcioniranje i nepridržavanje uvedeno u međuvlasnički ugovor zgrade. Ljudi se moraju pokrenuti, do kraja godine sve zgrade u Hrvatskoj moraju prilagoditi međuvlasničke ugovore novim zakonskim propisima, to znači - ugovor o upravljanju i međuvlasnički ugovor. Sadašnji su svi na snazi do 31.12.2026, tamo gdje postoje, a 1.1.2027. oni više ne vrijede. Progresivni i napredni upravitelji su već krenuli s time. Imamo puno slučajeva gdje su dostavili nove prijedloge međuvlasničkih ugovora zgradama."

Zgrade moraju imati međuvlasnički ugovor

"Svaka zgrada koja ime četiri stana (dijela) je definirana kao zgrada, zajednica suvlasnika i mora imati međuvlasnički ugovor. Bilo bi dobro i da zgrade koje imaju tri stana imaju svoje odnose uređene, a njima nije nužno da imaju ugovore usklađene s ovim zakonom, mogu imati stare. Koliko je važan Ustav Republike Hrvatske, toliko je važan međuvlasnički ugovor u zgradi, to je ustav zgrade, temeljni dokument koji definira sve odnose u zgradi, procedure, što je sve zajedničko u zgradi. To su stvari koje moramo napraviti ako želimo da nam zgrade budu održavane kako treba. To je ključan dokument za funkcioniranje zgrade u budućnosti. Pozivam sve predstavnike suvlasnika, suvlasnike, upravitelje, pravnike, sve koje su involvirani u ovim temama, da temeljito pročitaju svoje međuvlasničke ugovore koje su dobili od svojih upravitelja ili ih žele sami napraviti, da ne bi za nekoliko mjeseci, godina došli do problema i rekli da nešto nemaju definirano u međuvlasničkom ugovoru. Javlja nam se stotine zgrada gdje se pojavio problem u zgradi. Naše prvo pitanje bude što piše u međuvlasničkom ugovoru."

Veliki izazovi

Što ako se stanari ne mogu dogovoriti oko međuvlasničkog ugovora?

"Dogodit će se veliki izazovi, to je osnova za naplatu pričuve, osnova kojom se imenuju predstavnik suvlasnika. Ako nemamo međuvlasnički ugovor 1.1, mi nemamo ništa, osnovu za naplatu pričuve. Imamo problem da zgrade koje nemaju to, netko mora prijaviti i da se ta zgrada stavi pod prinudnu upravu. Onda Zagreb, Split, Đakovo, ako imaju ima prinudnog upravitelja, nameću ga zgradi i onda taj upravitelj upravlja novcem zgrade, osnovnim stvarima dok se suvlasnici zgrade ne dogovore. Postoji velika opasnost da 1.1. dobar dio zgrada neće imati međuvlasnički ugovor, upravljanje i morat će pod prinudnu upravu. To se ne događa samo od sebe, netko to mora prijaviti. Apeliram svima da krenu s pisanjem i peglanjem međuvlasničkog ugovora, mi ćemo na ZGRADOnačelnik.hr. dati obol toj priči. Napravite ugovor kako treba, to je temeljni akt za donošenje svih ugovora i načina funkcioniranje jedne zgrade", rekao je Bašić.

Dodaje da je upravitelj zgrade nužan dati pravno mišljenje i znanje: "Upravitelji su krenuli s pripremom ugovora, u nekim zgradama su i već potpisani. Nemojmo raditi copy-paste rješenja, vrlo brzo ćete imati problema, sigurno, pitanje je samo kada. Međuvlasnički ugovor je temelj da nemamo kaos, da ne moramo ić na sudove. Nema potrebe ići na sud, pripremimo se unaprijed i definirajmo odnose unaprijed."

Pregled zgrade

Koliko zgrada zna da imaju obvezu godišnjeg pregleda?

"Desetogodišnji pregledi su obveza već godinama i bili su definirani Zakonom o gradnji, jako malo je to ljudi znalo i radilo. To je pregled gdje inženjer građevine radi projekt kompletne konstrukcije analize zgrade, kao da idete kod liječnika na analizu og glave do pete. Godišnji pregled zgrade se mora napraviti jednom godišnje, upravitelj zgrade to mora organizirati, nije nužna stručnost. Može se dogoditi situacija da će od silne nebrige imati ogroman popis stvari koje treba popraviti. Svi taj pregled moramo napraviti. Iznimno je važan je uređuje smjer održavanja zgrade u tekućoj i idućoj godini", tvrdi Bašić.

Odgovorio je na pitanje koliko je zgrada do sada dobilo OIB: "U Registru upravitelja imamo 440 upravitelja, nisu svi klasični upravitelji. Njih 440 je u Registru deponiralo 60.500 ugovora. Do sada je izdano 17.000 OIB-a i 3.800 ih je u postupku, nešto više od 20.000 OIB-a u ovom trenutku. Trebali bi ih imati oko 60.000. Mi ne znamo koliko zgrada imamo u Hrvatskoj."

"OIB je prvi administrativni uvjet zgradi ako se želi javiti na bilo koji javni poziv. Ako nemate OIB, ne možete se prijaviti", istaknuo je i podsjetio je kako zatražiti OIB, a više pročitajte OVDJE.

Dodao je kako je 31. kolovoz ove godine zadnji rok za prijave.