Toplinski val stiže u Europu, temperature idu prema 40 stupnjeva: Evo kako se zaštititi

Gradove diljem Europe u nadolazećim danima očekuju rekordno visoke ljetne temperature, a u pojedinim regijama vrijednosti će se približiti i 40 Celzijevih stupnjeva.

„Toplinski valovi nisu samo neugodni – oni su među najsmrtonosnijim vremenskim pojavama u Europi, no većina zdravstvenih problema povezanih s vrućinom može se spriječiti jednostavnim mjerama“, rekao je za Euronews Tiago Villanueva, liječnik obiteljske medicine i predsjednik Europske unije liječnika opće i obiteljske medicine.

Tijekom dugotrajnih razdoblja vrućine sposobnost organizma da regulira unutarnju temperaturu i oslobađa višak topline slabi, što povećava rizik od toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara.

Napori koje tijelo ulaže kako bi se rashladilo dodatno opterećuju srce i bubrege, pa ekstremne vrućine mogu pogoršati postojeće zdravstvene tegobe.

Dok se Europa priprema za novi toplinski val, stručnjaci savjetuju kako ostati rashlađen i siguran.

Rashladite se tijekom najtoplijeg dijela dana

Ovoga ljeta temperature će u velikom dijelu Europe prelaziti 30 stupnjeva, a mnoga područja suočit će se i s tropskim noćima.

Tropska noć nastupa kada temperatura ne padne ispod 20 stupnjeva Celzija, što tijelu onemogućuje oporavak od dnevnih vrućina.

Nedostatak noćnog hlađenja može ozbiljno opteretiti kardiovaskularni sustav, narušiti kvalitetan san i povećati smrtnost.

Stručnjaci preporučuju boravak u zatvorenom prostoru tijekom najtoplijih sati dana, držanje prozora i roleta zatvorenima kako bi se spriječio ulazak topline te prozračivanje prostora u svježijim jutarnjim i večernjim satima.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje korištenje ventilatora samo kada su temperature niže od 40 stupnjeva. Iznad te granice ventilatori samo cirkuliraju vrući zrak i dodatno zagrijavaju tijelo.

Izbjegavajte izlazak na otvoreno tijekom najtoplijeg dijela dana kad god je to moguće. Ako ipak morate izaći, nosite laganu, prozračnu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala poput pamuka ili lana. Takvi materijali prikladni su i za posteljinu jer pomažu održati nižu tjelesnu temperaturu tijekom toplih noći.

Osim što pomaže u rashlađivanju, odjeća štiti kožu od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja.

Zaštitite se od sunca

Izbjegavajte izravno izlaganje suncu, osobito u središnjem dijelu dana, te nanosite kremu za sunčanje svaka dva sata.

Na taj način čuva se zaštitna barijera kože i smanjuje rizik od opeklina te razvoja raka kože.

Obratite pozornost na znakove da je kremu potrebno ponovno nanijeti, poput suhe, crvene ili nadražene kože.

Ako planirate boraviti na suncu tijekom najtoplijeg dijela dana, zaštitite glavu šeširom ili kapom.

Oči i kapci također su osjetljivi na UV zrake. Nosite sunčane naočale kako biste smanjili rizik od oštećenja vida.

Preporučuju se naočale sa zaštitom od UV zračenja. Prema Bryceu St. Clairu iz bolnice Johns Hopkins Medicine, važna je i boja leća: smeđe, zelene i sive pružaju najbolju zaštitu, dok žute leće štite slabije.

Pijte dovoljno tekućine

Redovito pijenje vode i drugih tekućina ključno je za održavanje hidratacije tijekom vrućih dana. WHO preporučuje unos najmanje dvije do tri litre vode dnevno.

Vrlo je važno ne čekati osjećaj žeđi, upozorava Villanueva. Također savjetuje izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola i kofeina jer djeluju kao diuretici i mogu pogoršati dehidraciju.

Pazite na upozoravajuće znakove

Čak i uz sve mjere opreza moguće je osjetiti tegobe tijekom ekstremnih vrućina.

Stručnjaci preporučuju praćenje ranih znakova koji mogu upućivati na toplinsku iscrpljenost ili početak toplinskog udara.

Među simptomima su vrtoglavica, mučnina, umor, slabost i zbunjenost.

Ako osoba osjeti takve simptome, potrebno je odmah se rashladiti, otuširati ili okupati, poprskati se vodom, piti tekućinu te potražiti liječničku pomoć ako se stanje pogorša.

Tko je najugroženiji?

Nisu svi jednako osjetljivi na ekstremne temperature.

„Najveći rizik imaju starije osobe, osobito one starije od 65 godina, ljudi s kroničnim bolestima, dojenčad i mala djeca, socijalno izolirane osobe, radnici na otvorenom te beskućnici“, istaknuo je Villanueva.

Djeca se manje znoje u odnosu na tjelesnu masu, a imaju i brži metabolizam, zbog čega se tijekom velikih vrućina brže zagrijavaju.

Povećanom riziku izložene su i osobe koje uzimaju lijekove. Neki lijekovi na recept i oni koji se izdaju bez recepta mogu ometati sposobnost organizma da regulira temperaturu, znoji se ili održava odgovarajuću razinu hidratacije.