Kardiolog: Ovo je prva stvar koju uvijek gledam u nalazima pacijenata

Kada je riječ o prevenciji kardiovaskularnih bolesti ili barem smanjenju rizika, važno je pratiti određene brojke. Neke su povezane sa životnim navikama, poput količine zasićenih masnoća koje unosite ili tjedne tjelesne aktivnosti – preporuka je najmanje 75 minuta intenzivnog ili 150 minuta umjerenog vježbanja tjedno.

Druge zahtijevaju odlazak liječniku i vađenje krvi, što mnogima nije ugodno. Ipak, jedan kardiolog ističe koliko su ti nalazi važni.

„Redovite krvne pretrage važne su ako imate poznati kardiovaskularni problem ili uzimate lijekove za kolesterol“, kaže dr. Bradley Serwer, intervencijski kardiolog i glavni medicinski direktor tvrtke VitalSolution. „Važno je znati koliki je vaš rizik i djeluju li lijekovi koje uzimate.“

Nalazi krvi mogu pomoći i u prilagodbi životnih navika kako biste bolje zaštitili zdravlje srca. Kada pregleda krvne nalaze pacijenta, dr. Serwer prvo obraća pozornost na jednu, odnosno dvije vrijednosti, piše Parade.

Koje vrijednosti kardiolog prvo gleda?

Kada pregledava nalaze, dr. Serwer prvo provjerava LDL kolesterol i trigliceride. Kaže da upravo te vrijednosti pacijentima mogu pomoći da na vrijeme poduzmu korake za bolje zdravlje srca.

„Kolesterol je jedan od najvažnijih čimbenika rizika koji možemo promijeniti kada je riječ o razvoju koronarne bolesti srca“, objašnjava. „Poznavanje razine kolesterola omogućuje procjenu individualnog rizika i rano djelovanje, čime se mogu spriječiti ili ublažiti buduće komplikacije.“

Koronarna bolest srca razvija se kada se u koronarnim arterijama koje opskrbljuju srce krvlju nakupljaju naslage plaka. Takve naslage mogu suziti ili blokirati arterije i otežati protok krvi.

Iako zvuči zabrinjavajuće, stvarni rizik ne možete znati dok ne napravite krvne pretrage i s liječnikom ne razgovarate o vrijednostima LDL-a i triglicerida.

„Najbolji način za snižavanje kolesterola je prvo saznati kolika vam je razina i koji je cilj“, kaže dr. Serwer. „To se određuje razgovorom s liječnikom i procjenom individualnog rizika.“

Koliko često treba kontrolirati kolesterol?

Koliko često trebate vaditi krv ovisi o vašem riziku od komplikacija.

„Vrijeme i učestalost testiranja kolesterola ovise o riziku od razvoja komplikacija“, objašnjava dr. Serwer. „Ako imate dijabetes, poznatu koronarnu bolest srca ili članove obitelji s izrazito povišenim vrijednostima, poznavanje vlastitih nalaza ključno je kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije.“

Što je LDL kolesterol i zašto je opasan?

LDL kolesterol često se naziva „lošim kolesterolom“.

„LDL ili lipoprotein niske gustoće može se taložiti na unutarnjim stijenkama arterija“, objašnjava dr. Serwer. „S vremenom se te naslage zadebljavaju i okružuju kalcijem. Taj proces naziva se ateroskleroza. Ako se događa u koronarnim arterijama, može uzrokovati bol u prsima ili povećati rizik od srčanog udara.“

Dodaje da se isti proces može dogoditi i u arterijama vrata ili mozga, čime se povećava rizik od moždanog udara.

„Ponekad te nakupine kolesterola puknu unutar arterije“, kaže. „Tada tijelo stvara krvni ugrušak koji može vrlo brzo zaustaviti protok krvi i izazvati srčani ili moždani udar.“

Koje su poželjne vrijednosti LDL kolesterola?

Ciljna vrijednost LDL kolesterola ovisi o individualnom riziku:

• ispod 130 mg/dL za osobe niskog rizika
• ispod 100 mg/dL za osobe srednjeg rizika
• ispod 70 mg/dL za osobe visokog rizika
• ispod 55 mg/dL za osobe vrlo visokog rizika

„Vrlo visok rizik uključuje osobe s koronarnom bolešću srca uz dijabetes, bolest bubrega ili aktivno pušenje“, pojašnjava dr. Serwer.

Što su trigliceridi?

„Trigliceridi su masnoće u krvi koje pokazuju što ste jeli tijekom posljednja 24 sata“, kaže dr. Serwer.

Njihove vrijednosti brzo se mijenjaju ovisno o prehrani.

„Kod nekih ljudi trigliceridi su vrlo visoki jer ih organizam ne može učinkovito razgraditi“, upozorava. „Povišeni trigliceridi mogu dovesti do ozbiljnih problema poput pankreatitisa.“

Idealno bi bilo da razina triglicerida bude ispod 150 mg/dL.

Kako sniziti kolesterol?

Prvi korak je upoznati vlastite vrijednosti kolesterola. Osim LDL-a i triglicerida, dr. Serwer savjetuje da obratite pozornost i na HDL, odnosno „dobar kolesterol“.

„Kod muškaraca bi HDL trebao biti iznad 40 mg/dL, a kod žena iznad 50 mg/dL“, kaže. „Vrijednosti iznad 60 mg/dL smatraju se zaštitnima i smanjuju rizik od koronarne bolesti srca.“

Nakon toga slijede promjene životnih navika:

Tjelesna aktivnost

„Tjelovježba povećava HDL i pomaže snižavanju LDL-a“, objašnjava liječnik. Gubitak 5 do 10 posto tjelesne težine može značajno sniziti LDL kolesterol.

Manje zasićenih masnoća

Prehrana igra važnu ulogu, posebno ako unosite puno zasićenih masnoća koje se nalaze u pekarskim proizvodima te crvenom i prerađenom mesu. Američko udruženje za srce preporučuje najviše 13 grama zasićenih masnoća dnevno kod prehrane od 2000 kalorija.

Više vlakana

Samo mali broj ljudi unosi dovoljno vlakana, iako ona mogu pomoći u regulaciji kolesterola. Posebno su korisna topljiva vlakna iz zobi, ječma i graha.

Lijekovi

Ponekad prehrana i vježbanje nisu dovoljni. Tada liječnik može preporučiti lijekove poput statina, ezetimiba ili PCSK9 inhibitora.

Stručnjaci ističu da je upravo liječnik najbolja osoba koja može procijeniti koje će metode snižavanja kolesterola biti najučinkovitije za vas.