Osobe koje jedu meso češće dožive stotu, ali postoji i kvaka

Porast očekivanog životnog vijeka dijelom je posljedica poboljšanja u prehrani, no koji izbori namirnica dovode do najduljeg i najzdravijeg života u starijoj dobi?

Znanstvenici to još uvijek pokušavaju utvrditi, prenosi Science Alert.

Kod mlađih dobnih skupina određeni načini prehrane povezuju se s produljenjem životnog vijeka, osobito oni koji se temelje na cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla i zdravim mastima.

Međutim, izbori vezani uz konzumaciju mesa složenije su pitanje i obično nose određenu „kvaku”.

Studija provedena u Kini unijela je novu dimenziju u to istraživanje. Istraživači su među više od 5000 osoba starijih od 80 godina otkrili da su žene koje jedu meso imale veću vjerojatnost doživjeti stotu godinu nego žene vegetarijanke.

Kada su podaci analizirani prema spolu, kod muškaraca nije uočena značajna povezanost između dugovječnosti i vegetarijanstva.

Prije nego što ovaj članak pošaljete svakoj vegetarijanki koju poznajete, valja obratiti pozornost na nijanse.

Manju vjerojatnost da će doživjeti stotu u usporedbi s osobama koje jedu meso imale su samo one vegetarijanke čija je tjelesna težina bila ispod normale.

„Svakodnevna konzumacija mesa bila je povezana s 44 posto većom vjerojatnošću doživljavanja stote godine [u usporedbi s vegetarijanskom prehranom] u skupini osoba s tjelesnom težinom ispod normale, dok ta povezanost nije zabilježena u skupinama s normalnom ili prekomjernom tjelesnom težinom”, zaključuju autori studije.

Štoviše, vegetarijanke koje su konzumirale ribu, mliječne proizvode ili jaja imale su jednake izglede doživjeti stotu kao i žene koje jedu meso.

To sugerira da starije žene koje unose dovoljnu količinu kalorija i esencijalnih nutrijenata mogu povećati svoje izglede da postanu stogodišnjakinje.

Ovi nalazi podupiru novija istraživanja prema kojima je očuvanje mišićne mase putem unosa proteina ključno za zdravo starenje.

Novi podaci potječu iz jedne od najvećih svjetskih studija o starijim osobama: kineskog longitudinalnog istraživanja o zdravoj dugovječnosti (CLHLS). Istraživači sa Sveučilišta Fudan, Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti te Sveučilišta Shanghai Jiao Tong usporedili su ishode kod 1459 osoba starijih od 100 godina s onima kod 3744 osobe u dobi od 80 do 99 godina.

Tim je utvrdio da indeks tjelesne mase (ITM) djelomično objašnjava povezanost između vegetarijanstva i kraćeg životnog vijeka.

Budući da starije osobe češće imaju prenisku tjelesnu težinu, autori sugeriraju da bi ulogu ITM-a u dugovječnosti trebalo dodatno istražiti.

Primjerice, pojam „paradoks pretilosti” opisuje pojavu prema kojoj je veća tjelesna težina povezana s boljim zdravstvenim ishodima kod starijih osoba. To je suprotno onome što se opaža kod mlađih populacija.

Ovo istraživanje provedeno u Kini na osobama starijim od 100 godina može otkriti samo poveznice, što znači da na rezultate mogu utjecati i drugi čimbenici.

Studija, na primjer, ne uzima u obzir promjene prehrambenih navika tijekom vremena; anketama se procjenjivalo samo što su sudionici jeli u starijoj dobi, na što je mogla utjecati i lakoća žvakanja određene hrane.

Ipak, prethodna istraživanja podupiru tezu da izbori vezani uz način života, poput prehrane, mogu biti ključni razlozi zbog kojih neki ljudi dožive stotu.

Štoviše, prema nekim procjenama, doživljavanje 90. godine života može se u 70 posto slučajeva objasniti zdravim navikama, poput kvalitetnog sna, tjelesne aktivnosti ili prehrane.

Moguće je da starije osobe imaju drukčije nutritivne potrebe, no mnoga istraživanja o vegetarijanstvu usmjerena su na mlađe skupine.

Jedna studija provedena na više od 65.000 ljudi, mlađih i starijih, pokazala je da osobe koje se hrane vegetarijanski mogu biti izložene većem riziku od prijeloma, vjerojatno zbog manjeg unosa kalcija i proteina.

Ipak, ni to pitanje nije posve razjašnjeno – u preglednom radu istraživača sa Sveučilišta Wisconsin-Madison iz 2026. godine izneseno je suprotno stajalište, prema kojem manji unos proteina može pogodovati zdravijem starenju kod različitih organizama, možda zato što prehrana bogata proteinima može zadržati stanice u stanju stalnog rasta. Pitanje o tome koliko točno proteina trebaju starije osobe i dalje je predmet rasprave. Međutim, prehrana je iznimno složeno područje istraživanja, a na zdravstvene ishode može utjecati mnoštvo društvenih, okolišnih i individualnih čimbenika.

Po svoj prilici, najbolji izbori hrane za produljenje života zahtijevaju raznolikost i ravnotežu te se razlikuju od osobe do osobe.

Vegetarijanska prehrana, prehrana temeljena na namirnicama biljnog podrijetla te prehrana s malim udjelom mesa povezuju se sa smanjenim rizikom od određenih zdravstvenih problema, poput bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Ipak, nije svako meso jednako povezano s negativnim zdravstvenim ishodima, a važna može biti i količina. Primjerice, prerađeno meso i crveno meso često se povezuju s lošijim zdravljem i kraćim životnim vijekom, zbog čega se općenito preporučuje njihova umjerena konzumacija.

"Naši su nalazi istaknuli važnost uravnotežene prehrane koja uključuje namirnice i životinjskog i biljnog podrijetla za zdravu dugovječnost”, navodi tim istraživača.

"Za formuliranje prehrambenih smjernica potrebna su buduća istraživanja usmjerena na starije osobe visoke životne dobi."

Studija je objavljena u časopisu *The American Journal of Clinical Nutrition*.