OBRATITE POZORNOST
Ovaj dio tijela nazivaju "drugim srcem": Važno ga je aktivirati svaki dan ako želite živjeti dugo i kvalitetno

Svaki korak koji napravimo, svako podizanje na prste i svako savijanje gležnja aktiviraju važan mehanizam u potkoljenicama koji pomaže krvi da se vrati prema srcu.
Mišići listova pritišću vene u donjem dijelu nogu i tako potiskuju krv prema gore. Taj je proces toliko važan za cirkulaciju da se listovi ponekad metaforički nazivaju i čovjekovim "drugim srcem".
Naravno, oni ne mogu zamijeniti pravi srčani mišić. Njihova je uloga drukčija, ali vrlo važna: pomažu organizmu svladati jedan od najzahtjevnijih zadataka krvotoka, odnosno vratiti krv iz nogu prema srcu unatoč djelovanju gravitacije.
Kako funkcionira "pumpa" u listovima?
Srce arterijama šalje krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela. Kada krv stigne do nogu, mora se vratiti kroz vene, u kojima je tlak znatno niži.
Vene, za razliku od srca, nemaju sposobnost samostalno stvarati snažan potisak. Tu važnu ulogu preuzimaju mišići listova.
Dok hodamo, trčimo, penjemo se stubama ili podižemo pete, mišići stražnje strane potkoljenice stežu se. Pritom pritišću okolne vene i potiskuju krv prema gore.
Istodobno mali jednosmjerni zalisci u venama sprječavaju da se krv između dviju kontrakcija vrati prema stopalima. Na taj način svaki pokret noge pomaže krvi da napravi još jedan "korak" prema srcu.
Što se događa kada ova pumpa ne radi dobro?
Ako mišićna pumpa u listovima pravilno funkcionira, sprječava zadržavanje veće količine krvi u nogama.
Kada je njezina funkcija oslabljena, mogu se pojaviti oticanje gležnjeva, osjećaj težine, bol i nelagoda u nogama. Dugoročno, slabije funkcioniranje ove pumpe može biti povezano i s problemima s venama.
Postoje i istraživanja koja upućuju na to da stanje ovog mehanizma može pružiti određene informacije o općem zdravstvenom stanju čovjeka.
U studiji objavljenoj 2020. godine analizirani su podaci 2728 odraslih osoba koje su prošle vaskularna testiranja u laboratoriju klinike Mayo u Minnesoti.
Istraživači su utvrdili da su osobe s oslabljenom funkcijom mišićne pumpe listova tijekom sljedećih godina imale višu stopu smrtnosti.
Nakon deset godina stopa smrtnosti iznosila je oko šest posto među osobama s normalnom funkcijom, dok je kod onih s oslabljenom funkcijom iznosila približno 18 posto.
To, međutim, ne znači da su slabi listovi izravno uzrokovali smrt.
Slabija funkcija pumpe može biti samo pokazatelj drugih problema, poput tjelesne neaktivnosti, gubitka mišićne mase, bolesti zglobova, neuroloških ili mišićnih poremećaja ili općenito lošijeg zdravstvenog stanja.
Veće istraživanje potvrdilo istu povezanost
Slični rezultati dobiveni su i u većem istraživanju klinike Mayo, objavljenom 2024. godine. Ovaj put analizirani su podaci gotovo 6000 pacijenata.
Pokazalo se da je rizik od smrti bio veći što je mišićna pumpa listova tijekom pokreta izbacivala manju količinu krvi.
Osobe s najslabijom funkcijom imale su više nego dvostruko veći rizik od smrti u usporedbi s ljudima čiji su listovi učinkovito potiskivali krv.
I ovo je istraživanje bilo opservacijsko, što znači da ne dokazuje da će vježbanje mišića listova samo po sebi produljiti život. Znanstvenici još ne znaju točno zbog čega postoji ta povezanost.
Kako najjednostavnije aktivirati "drugo srce"?
Dobra je vijest da za aktiviranje mišićne pumpe listova nisu potrebne komplicirane vježbe. Najjednostavniji način je hodanje.
Svaki korak dovodi do kontrakcije mišića i pomaže potiskivanju krvi prema gore. Sličan učinak imaju trčanje, penjanje stubama i ponavljano podizanje na prste.
Posebnu pozornost na to trebale bi obratiti osobe koje velik dio dana provode sjedeći.
Američko udruženje za srce preporučuje da se tijekom radnog dana ustane i napravi nekoliko koraka najmanje jednom svakog sata.
Ako ustajanje nije moguće, mogu pomoći i jednostavni pokreti stopalima, poput naizmjeničnog savijanja i opružanja gležnjeva ili podizanja peta dok prsti ostaju na podu.
Ni dugotrajno stajanje nije idealno
Važno je znati da samo stajanje nije isto što i kretanje.
Ako dulje vrijeme stojimo potpuno mirno, mišići listova ne stežu se dovoljno da bi učinkovito potiskivali krv. Zato je korisno povremeno napraviti nekoliko koraka, hodati u mjestu ili podizati i spuštati pete.
Redovito vježbanje može pomoći i u očuvanju mišićne snage tijekom starenja.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno, poput brzog hodanja, uz vježbe za jačanje mišića najmanje dva dana u tjednu.
Kada oticanje i bol ne treba ignorirati?
Oticanje nogu ne treba uvijek automatski pripisivati dugotrajnom sjedenju ili stajanju.
Ako se iznenada pojave bol, crvenilo, toplina ili izražena oteklina samo jedne noge, potrebna je liječnička procjena.
Takvi simptomi mogu upućivati na duboku vensku trombozu, odnosno krvni ugrušak u dubokim venama.
Pokreti listova mogli bi utjecati i na razinu šećera u krvi
Zanimljivo je da aktiviranje mišića listova možda ima koristi i izvan same cirkulacije.
U malom istraživanju iz 2022. godine znanstvenici su ispitivali pokret kojim se aktivira soleus, duboki mišić lista koji može dugo raditi bez većeg zamaranja.
Vježba je vrlo jednostavna. Osoba sjedi, prednji dio stopala drži na podu, a pete naizmjenično podiže i spušta.
Istraživači su taj pokret nazvali "soleus push-up".
Rezultati su pokazali da produljene kontrakcije ovog mišića povećavaju potrošnju energije i mogu pomoći organizmu u obradi glukoze i masti nakon obroka.
U kasnijem pilot-istraživanju, provedenom na samo deset osoba s predijabetesom, ispitanici su izvodili taj pokret tijekom dvosatnog testa opterećenja glukozom.
Porast razine šećera u krvi bio je približno za trećinu manji nego kada su ispitanici samo sjedili.
Ipak, pri tumačenju tih rezultata potreban je velik oprez.
Oba istraživanja bila su mala, a sudionici nisu izveli samo nekoliko podizanja peta, nego su pokrete ponavljali tijekom duljeg razdoblja.
Zbog toga nekoliko podizanja peta ispod radnog stola ne može zamijeniti hodanje, redovitu tjelesnu aktivnost niti medicinsku terapiju kada je ona potrebna.
Rezultati ipak pružaju još jedan dobar razlog da satima ne ostajemo potpuno nepomični.
Listovi možda nisu doslovno drugo srce, ali svaki put kada se njihovi mišići stegnu, pravom srcu znatno olakšavaju posao.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare