Ivanković: Potrošili smo devet milijardi eura, a ključno pitanje je jesu li postignuti željeni efekti

"Izbrojao sam vladine mjere – ovo je 11. paket, a prije toga je bilo pet Marićevih tzv. poreznih reformi, koje nisu bile reforme. Smatram da sve to treba gledati u duljem razdoblju, a ne samo posljednje mjere. Kad se tako gleda, vidimo da se svaka tri mjeseca nešto događa, odlučuje, govori o pokušajima uspostavljanja stabilnosti, što je Plenkovićova nit vodilja, a svaka tri mjeseca imamo neko iznenađenje", ističe Ivanković.

Smatra da je kvaliteta rasprave i o problemu inflacije i o poduzetnim mjerama jako niska.

"Premijer Andrej Plenković sam kaže da on šalje poruke, ali kad šaljete poruke to nije nikakva javna rasparava, a bez ozbiljne javne rasprave nismo u stanju analizirati ni ono što je predloženo. Kod nas se javnom raspravom smatra rasprava tko će pojesti svoju diplomu, a kad tako raspravljate, to znači da se niste uhvatili u koštac sa svojom stvarnošću. Ni za Marićeve tzv. reforme ni za ove mjere nije se izračunalo koje su efekte dale", upozorava istaknuti politički ekonomist.

11 paketa mjera za devet milijardi eura

Smatra da su ključna pitanja što se želi postići predloženim i na koji način, jesu li postignuti željeni efekti. No, samo se šalju poruke koliko je stotina milijuna eura koji paket težak.

"Kad se zbroji ovih 11 paketa mjera, one su teške čak devet milijardi eura. Ali, zbrajaju se kruške i jabuke, a nama treba sustavna i detaljna analiza efekata tih mjera i njihovih potencijalno dobrih i loših veza s inflacijom", napominje Ivanković.

Mjere Plenkovićeve vlade ne smatra reformama u pravom smislu riječi.

"Jedan od pokušaja reformi bio je porez na nekretnine, ali je pitanje koliko je to samo promjena naziva. Bivši ministar financija Marko Primorac je spominjao digitalizaciju kao svoju najveću zaslugu, a kad je otišao, poslano je 10-ak tisuća pogrešnih poreznih prijava obveznicima koji žive u svojim kućama", podsjeća.

"Plenković treba objasniti uzroke inflacije"

Ivanković kaže kako Hrvatska raste u dužem roku, ali taj rast ne iskače iz uobičajene stope rasta hrvatskog gospodarstva, koja nije transformabilna,

"S njom ne možete napraviti neke velike promjene i u tom smislu Plenković je ironično u pravu – održava se određena stabilnost. Čuli smo od 2021. puno teorija o uzrocima inflacije, a ove mjere se nikad ne povezuju s uzrocima te inflacije. Sad imamo povećanje paušala na turističke krevete, ali ne znamo kakve veze oni imaju i imaju li uopće veze veze s inflacijom. Plenković to treba objasniti", naglašava Ivanković.

"Pravednost treba biti u fokusu kad se govori o inflaciji"

Problem je što kod na suopće nema rasprave o uzrocima inflacije, imamo samo teorije - da su je prouzročili trgovački lanci, nova kriza na Bliskom istoku, uvođenje eura,...

"Činilo se 2024. kao da se inflacija smiruje, a onda se pokazalo krajem te godine i početkom 2025. da hrvatska inflacija ima specifikum. Bila je teorija da je euro uzrok, to se može anegdotalno dokazivati. Sad Bugarska ima najveću inflaciju, a upravo su uveli euro, iako su im svi govorili da to ne čine i vide kako je Hrvatska zbog toga prošla. To ne znači da je euro samo po sebi uzrok, nego ako pumpate priču da će euro izazvati inflaciju, stvate prostor onima koji upravljaju cijenama i koji će iskoristi svoju priliku. Inlflacija nekom koristi, a nekoga jako oštećuje. Ljudi se osjećaju izrazito oštećenima i osjećaju nepravdu. Pravednost bi trebala biti više u fokusu kad je riječ o inflaciji", upozorava ekonomist Ivanković.

Zalaže se da se hrvatske specifikume bez istraži predrasuda, pa da vidimo je li uzrok turizam, trgovinski lanci, određene vrste domaćih i međunarodnih poduzetnika,...

"Vujčić je vrlo vješto vodio HNB"

Na pitanje Hrvoja Krešića što možemo očekivati od novog guvernera HNB-a Ante Žigmana, Ivanković je odgovorio da je važno što dolazi na mjesto Borisa Vujčića, bivšeg guvernera koji je osigurao određenu autonomiju HNB-a i upravljanja bankarskim sustavom.

"Vujčić je vrlo vješto vodio HNB, osigurao je određenu autnomiju vođenja HNB-a i upravljanja bankovnim sustavom, a sad je otišao u ECB, gdje odgovara Europskom parlamentu i Vijeću ministara EU. Žigman odgovara Hrvatskom saboru, ali nema baš puno alata. Važna je njegova lojalnost prema vladajućoj većini, odnosno predsjedniku vlade koji upravlja tom većinom. Žigman strukturno odgovara zapravo izravno Andreju Plenkoviću. Bio mu je od početka, i u Hanfi lojalan", kazao je Ivanković i dodao kako je bankarski sektor kudikamo važniji i veći od sektora koji pokriva Hanfa.

"Pitanje je kako će Žigman uskladiti Hrvatske interese u financijskom sektoru"

"Žigman sad ponovno odgovara izvršnoj vlasti, ali ima posla s velikim kompleksom bankarskog sektora, koji je ukorijenjen u Europskoj središnjoj banci. Europske banke koje nose naše bankarstvo imaju vrlo dobre pozicije u ECB-u. Pitanje je kako će se usklađivati interesi Hrvatske u financijskom sektoru, a ti su interesi izuzetno važni, kojim mehanizmima inspekcija ili prijetnji inspekcijama djelovati", naglasio je.

Još je je rekao da je Vujčić vještom politikom izborio autonomiju za svoje nepretjerane poteze.

"Vujčić je postupao ovako: 'Htjeli ste euro – to ću vam isporučiti' i isporučio je, a o efektima uvođenja i onoga što se očekivalo, o cijelom tom kompleksu pitanja potrebno je imati suvislu, strukturiranu javnu raspravu i to je prva pretpostavka normalne države i normalnog života", zaključio je politički ekonomist Ivanković.