U kojim se europskim zemljama najviše radi vikendom?

U nekim zemljama prosjek je znatno iznad toga, posebno na Balkanu i Mediteranu. U Grčkoj, čak 41 posto zaposlenika i samozaposlenih radnika aktivno je vikendom, 33 posto u Bosni i Hercegovini te 32 posto na Malti, Cipru i u Sjevernoj Makedoniji, piše Euronews.

Istodobno, sjever i istok kontinenta pokazuju mnogo niže stope. U Litvi samo 4 posto radnika radi vikendom, kao i 7 posto u Mađarskoj i 7,5 posto u Poljskoj. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj vikendima radi 13,7 posto radnika.

Vjerojatno nije veliko iznenađenje da vlasnici tvrtki imaju manje slobodnih vikenda od zaposlenika: 4 posto njih mora biti na poslu u usporedbi s 18,5 posto zaposlenika. Kad su u pitanju samo zaposlenici, Grčka, Cipar i Sjeverna Makedonija ostaju na vodećim mjestima sa stopama iznad 30 posto, a slijede Švicarska i Malta, nešto ispod s 29 posto.

Što se tiče samozaposlenih/poslodavaca, Grčka ponovno pokazuje najvišu stopu sa zapanjujućih 75 posto. Čest rad vikendom ne znači nužno i više rada općenito. Međutim, u slučaju Grčke, brojke su u skladu s drugim podacima Eurostata koji pokazuju da Grci imaju tendenciju raditi više sati od bilo koga drugog u EU.

U kojem sektoru je najvjerojatnije da će se raditi vikendom?

Radni vikendi također uvelike ovise o sektoru rada. Primjerice, gotovo polovica svih radnika u uslužnom sektoru i prodaji (47,6%) redovito radi vikendom, kao i ljudi u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (47,2%).

To je i norma za mnoge ljude u takozvanim "elementarnim zanimanjima" (25,7%), što znači rutinske fizičke poslove koji često uključuju znatan fizički napor.

Koje zemlje isprobavaju četverodnevni radni tjedan?

Trenutni trend u Europi čini se više usmjeren na sažimanje radnog tjedna nego na njegovo produljenje. Posljednja zemlja koja je to isprobala bila je Poljska, brzorastuće gospodarstvo koje se također bori s problemima sagorijevanja.

U ljeto 2025. pokrenut je pilot projekt s ciljem smanjenja radnog tjedna s 39 sati na 35, bez smanjenja plaća. Zaposlenici su mogli birati između tri opcije: raditi šest sati dnevno, imati trodnevni vikend ili imati dodatne dane godišnjeg odmora.

Eksperiment, koji je pokrenulo Ministarstvo rada na 90 javnih i privatnih radnih mjesta i 5000 zaposlenika, trebao bi se procijeniti 2027. godine. Svako radno mjesto koje je sudjelovalo dobilo je naknadu do 210.000 eura kako bi se pokrili eventualni poremećaji u radu uzrokovani skraćenim radnim vremenom.

Druge europske zemlje koje su isprobale četverodnevne radne tjedne bile su Velika Britanija, Njemačka, Portugal, Island, Francuska i Španjolska.