More toliko raste da će se Venecija morati preseliti?!

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Scientific Reports, analiziralo je postojeće i potencijalne strategije prilagodbe za čuveni talijanski grad u odnosu na projekcije rasta razine mora iz Šestog izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Venecija, koja se nalazi u laguni i pod zaštitom je UNESCO-a, suočava se s učestalijim poplavama već više od 150 godina. Prošlog ljeta snažne oluje preplavile su sustave odvodnje i pretvorile gradske ulice u bujice. Posebno teška situacija bila je 2019. godine, kada su poplave odnijele dva života i prouzročile štetu od stotina milijuna eura, uključujući i baziliku sv. Marka.

Kako bi se zaštitila ova 900 godina stara građevina, 2023. su postavljene staklene barijere i pokrenut plan obnove vrijedan 3,3 milijuna eura, no ona je i dalje izložena utjecaju plime, piše Euronews.

Skupa, ali dugoročno neodrživa obrana od poplava

Znanstvenici su identificirali tri moguće strategije prilagodbe i upozorili da je hitno djelovanje nužno. Autor studije ističe da Venecija predstavlja primjer izazova s kojima će se suočiti i druge nisko položene obalne regije u svijetu, poput Maldiva i Nizozemske.

Prema procjenama, već kod porasta razine mora od 0,5 metara – što bi se moglo dogoditi do 2100. čak i uz niske emisije – bit će potrebni nasipi (dike), čija bi izgradnja koštala između 500 milijuna i 4,5 milijardi eura.

Alternativno rješenje je zatvaranje lagune pomoću velikog ojačanog nasipa ("super levee“), koji bi mogao zaštititi grad i od porasta mora do 10 metara, ali bi početni trošak mogao premašiti 30 milijardi eura.

Kao krajnja mjera, u slučaju porasta razine mora iznad 4,5 metara – što se očekuje nakon 2300. godine – moglo bi doći do preseljenja grada, stanovnika i kulturne baštine, uz troškove koji bi mogli doseći i 100 milijardi eura.

Ne postoji optimalna strategija za Veneciju

Autori studije upozoravaju da izgradnja velikih infrastrukturnih rješenja može trajati između 30 i 50 godina, zbog čega je potrebno planirati unaprijed.

Profesor Robert Nicholls iz Tyndall centra za klimatska istraživanja na Sveučilištu East Anglia naglašava da ne postoji optimalna strategija za Veneciju. Svaka odluka mora uzeti u obzir sigurnost stanovnika, ekonomiju, očuvanje ekosustava lagune, kao i kulturnu i povijesnu vrijednost grada.

On također ističe da bi i druge nisko položene obalne regije trebale početi razmišljati o dugoročnim posljedicama rasta razine mora i mogućim mjerama prilagodbe.

Zašto razina mora u Veneciji raste?

Razina mora u Veneciji raste zbog više faktora. Grad je smješten u plitkoj laguni, što ga čini posebno osjetljivim na visoke plime. Vjetrovi poput juga (sirocco) mogu uzrokovati olujne valove koji guraju vodu iz Jadranskog mora prema laguni. Kada se takvi uvjeti poklope s plimom, dolazi do ozbiljnih poplava.

Globalno zagrijavanje dodatno ubrzava rast razine mora zbog topljenja ledenjaka i širenja zagrijane morske vode.

Uz to, tlo Venecije tone brzinom od oko 1 milimetar godišnje, djelomično zbog prirodnih procesa, ali i zbog ljudskih aktivnosti poput crpljenja podzemnih voda, koje je danas zabranjeno.

Zaključno, znanstvenici upozoravaju da nijedna mjera prilagodbe dugoročno neće moći očuvati Veneciju u njenom današnjem obliku.