Ako vaš pas trepće dok vas gleda, možda vam nešto pokušava reći

Novo istraživanje pokazuje da psi itekako prate ljude, čak i kada je riječ o tako sitnom pokretu kao što je treptanje.

Nova studija, objavljena u časopisu Royal Society Open Science, temelji se na opažanju da se učestalost treptanja kod pasa mijenja ovisno o tome trepće li čovjek kojeg gledaju – i, što je posebno važno, je li riječ upravo o njihovom vlasniku.

To ne znači da su psi svladali umijeće značajnog kontakta očima ili da vi i vaš ljubimac potajno komunicirate treptanjem poput Morseove abecede. No rezultati sugeriraju da su psi osjetljivi čak i na tako kratkotrajan pokret kao što je treptaj, osobito kada dolazi od osobe koja im je društveno važna.

Istraživači sa Sveučilišta u Parmi u Italiji testirali su 38 pasa, iako je njih 35 na kraju zadovoljilo kriterije za uključivanje u analizu. Tri psa bila su previše ometena nepoznatim okruženjem da bi završila zadatak – što će mnogim vlasnicima pasa zvučati poznato.

Istraživači su se odlučili proučavati treptanje jer je riječ o „drevnom, automatskom fiziološkom ponašanju koje se izvorno nije razvilo kao društveni signal“, rekla je za ScienceAlert Eleanora Biffi, jedna od autorica studije.

„Treptanje bi moglo pružati suptilne informacije o pažnji, angažiranosti ili povezanosti.“

S obzirom na osjetljivost pasa, istraživači su „smatrali mogućim da bi mogli reagirati i na tako suptilan pokret kao što je treptaj te da bi na tu reakciju mogao utjecati njihov odnos s osobom“.

Psi su gledali kratke videosnimke triju osoba: svog vlasnika, nepoznate žene i nepoznatog muškarca. Za svaku osobu postojale su dvije verzije snimke. U jednoj je osoba treptala svake tri sekunde. U drugoj je samo neutralnog izraza lica gledala u kameru.

Vrlo poslušni psi gledali su svaku verziju 40 sekundi, dok su istraživači bilježili njihovo ponašanje. I doista, psi su pratili treptanje ljudi.

Istraživači su to zaključili jer su psi ukupno značajno češće treptali dok su gledali ljude koji su treptali nego dok su gledali ljude čiji je pogled bio potpuno nepomičan. No zanimljiviji dio dogodio se kada se na ekranu pojavilo lice osobe koju je pas poznavao.

Učestalost treptanja pasa povećala se kada su gledali svoje vlasnike kako trepću, dok isti učinak nije zabilježen pri gledanju nepoznatih osoba. Drugim riječima, nije samo kretanje ljudskih kapaka potaknulo pse da češće trepću – važan je bio i identitet osobe.

Uočena je i zanimljiva razlika povezana sa spolom. Psi su češće treptali kada su gledali svoje vlasnice nego kada su gledali nepoznate osobe ili kada su njihovi vlasnici bili muškarci.

Istraživači naglašavaju da taj rezultat treba uzeti s oprezom jer studija nije bila osmišljena tako da može razlikovati spol vlasnika od čimbenika poput povijesti brige za psa ili prirode odnosa između psa i čovjeka.

Trepću li psi nama kao mali znak privrženosti?

Možda. No istraživači još nisu spremni to tvrditi.

„[Studija] stoga sugerira da komunikacija između pasa i ljudi možda ne uključuje samo očite signale poput glasanja, položaja tijela ili smjera pogleda, već i vrlo sitne pokrete lica koje inače ne primjećujemo“, kaže Biffi.

Treptanje ima očitu fiziološku svrhu – održava površinu oka vlažnom i zaštićenom – no znanstvenici sve više istražuju može li ono pružati i informacije o pažnji, uzbuđenju ili društvenim odnosima.

Postoje zanimljivi primjeri. Ranija istraživanja pokazala su da psi češće trepću kada gledaju druge pse koji trepću, dok su druge studije sugerirale da psi tijekom izravne interakcije s ljudima možda sinkroniziraju svoje treptanje s ljudskim.

Predloženo je da bi takva sinkronizacija ponašanja kod pasa mogla djelovati poput svojevrsnog „društvenog ljepila“, odnosno pomoći u jačanju odnosa između poznatih jedinki. (Mačke i drugi primati) također su pokazali da treptanju mogu pridavati psihološko značenje.

No ovaj je eksperiment ipak malo ohladio ideju da psi doslovno usklađuju svoje treptanje s našim.

Istraživači su tražili treptaj psa koji bi se dogodio unutar 1,5 sekundi od ljudskog treptaja. Od ukupno 96 zabilježenih treptaja pasa, 57,3 posto dogodilo se unutar tog vremenskog intervala. Taj rezultat, međutim, nije se statistički značajno razlikovao od onoga što bi se očekivalo slučajno.

Drugim riječima, psi su češće treptali kada su njihovi ljudi treptali, ali nisu pouzdano treptali istodobno s njima.

Istraživači kažu da povećana učestalost treptanja pokazuje kako psi očito obraćaju pažnju na pokrete očiju njima poznate osobe. No još nije poznato predstavlja li njihovo vlastito treptanje neku vrstu automatskog oponašanja ili je dio šireg društvenog procesa.