Janez Janša najavljuje smjenu Marte Kos. Može li slovenska vlada to uopće učiniti?

U stranci SDS, koju vodi kandidat za mandatara za sastav vlade Janez Janša, već mjesecima vrše pritisak na europsku povjerenicu za proširenje Martu Kos. Zbog nove knjige Igora Omerze Komisarka ponovno su ojačale optužbe o njezinoj navodnoj suradnji s jugoslavenskom tajnom službom pod kodnim imenima Tara i Blanka.

"Najveći sigurnosni rizik za EU"

Janša je još prije izbora naglašavao da je povjerenica Kos o tome lagala europskim zastupnicima tijekom saslušanja prije imenovanja te da zbog toga može biti podložna ucjenama. Glavnina arhiva Udbe odnosno Službe državne sigurnosti nalazi se u Beogradu, a Srbija je država kandidatkinja za ulazak u EU i nalazi se u portfelju Marte Kos. Prema Janšinim tvrdnjama, “vrlo vjerojatno vrlo kompromitirajuće dokaze” o njoj imaju i u Moskvi, glavnom gradu agresora na još jednu kandidatkinju – Ukrajinu. Zbog toga smatra da je Marta Kos trenutačno “najveći sigurnosni rizik za EU”.

Prošli mjesec o tome su je ispitivali i članovi odbora EP-a za vanjske poslove (Afet) iz redova desnice, no ona je na optužbe odgovorila da je vrlo prikladna za posao koji obavlja.

“Ponavljanje lažnih optužbi protiv mene ne čini ih istinitima”, rekla je i ponovila ono što je Europska komisija već navela nakon objave Omerzine knjige u ožujku – da je prošla opsežnu i detaljnu provjeru prije nego što se pridružila Komisiji.

Tijekom travanjske sjednice odbora Afet već je bilo gotovo jasno da će Janša ponovno preuzeti vlast u Sloveniji, a prema riječima sugovornika N1 Slovenije iz Bruxellesa, SDS je tada ponovno pokušao postići da Europska pučka stranka (EPP) od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen zatraži smjenu Marte Kos.

"Morat će odstupiti ili biti smijenjena"

Janša je početkom mjeseca, kada je povjerenica bila u posjetu Sloveniji i sastala se i s odlazećim premijerom Robertom Golobom, na mreži X napisao:

“Navedeno je sve o čemu nisu mnogo govorili. Izostavljeno je ono o čemu jesu. Kako su povjerenicu Blanku u Europskom parlamentu uhvatili u debeloj laži o radu za Udbu i zbog toga će morati odstupiti ili biti smijenjena.”

Stručnjakinja: Postoje samo dvije formalne mogućnosti, domaća vlada ne može sama opozvati povjerenika

Kako je za N1 Sloveniju pojasnila iskusna poznavateljica europskih institucija, izvanredna profesorica međunarodnih odnosa na Fakultetu društvenih znanosti Sabina Lange, domaća vlada ne može opozvati povjerenika. Formalna osnova za smjenu nalazi se u ugovoru o EU-u, koji u važećoj verziji od 2009. omogućuje samo dvije mogućnosti:

“Da ostavku povjerenika zatraži predsjednica Europske komisije ili da Europski parlament izglasa opoziv cijele Komisije.”

Europski parlament također može pozvati predsjednicu da smijeni jednog od povjerenika. Predsjednica Komisije može slijediti taj poziv ili objasniti zašto to neće učiniti.

Prema riječima sugovornika N1 Slovenije iz redova europskih liberala, kojima pripada i Marta Kos, povjerenica i dalje uživa puno povjerenje Ursule von der Leyen, a da je smjena “vrlo malo vjerojatna” priznaju i izvori iz EPP-a.

Sabina Lange objašnjava da iza posljednjih izmjena ugovora EU-a, koje su dale veću moć predsjedniku Europske komisije pri sastavljanju povjereničkog tima, stoje povijesni razlozi. Naime, 1999. godine zbog afera pojedinih povjerenika pod snažnim pritiskom odstupio je cijeli sastav Komisije pod vodstvom Luksemburžanina Jacquesa Santera. Kako bi se takvi slučajevi spriječili, predsjednici EK dobili su mogućnost tražiti ostavku pojedinog povjerenika.

To se prvi put dogodilo već relativno brzo – 2012. tadašnji predsjednik Komisije Jose Manuel Barroso smijenio je malteškog povjerenika Johna Dallija, koji se našao pod istragom zbog navodnih kontakata s duhanskim lobijem. To je u Bruxellesu iznimno osjetljivo područje pa je Barroso zatražio ostavku ubrzo nakon izbijanja afere.

Neki povjerenici kasnije su otišli sami – zbog kandidature na domaćim izborima (Frans Timmermans, Nizozemska) ili jer su pozvani u novu vladu (Mariya Gabriel, Bugarska), dok je vjerojatno neponovljiv slučaj odlazak britanskog povjerenika Jonathana Hilla, koji je 2016. odstupio nakon referenduma o Brexitu.

Države članice nakon promjene vlasti ne mijenjaju europske povjerenike

Slučaja da bi neka država članica poželjela smjenu europskog povjerenika iz drugih političkih razloga, primjerice samo zbog promjene vlasti, dosad nije bilo. Domaća vlada svoju ulogu pri nominaciji kandidata za povjerenika obavlja u dogovoru s predsjednicom Komisije, a od tada o sastavu Komisije kao cjelini odlučuju Vijeće EU-a, Europski parlament i Europsko vijeće. Matična država više nema formalnopravnu ulogu u odnosu prema kandidatu, objašnjava profesorica Lange.

Europski povjerenici nisu predstavnici vlada država članica, iako su njihovi državljani, već Komisija djeluje kao kolektivno tijelo koje zastupa interese EU-a i njezinih građana u cjelini.

Sabina Lange otvorene najave smjene Marte Kos vidi kao oblik pritiska na povjerenicu kako bi možda sama odstupila, na Europski parlament koji bi to mogao zatražiti ili na predsjednicu Komisije koja bi mogla izgubiti povjerenje u povjerenicu.

No smatra da su izgledi da se išta od toga dogodi vrlo mali. To pripisuje trenutnom odnosu političkih snaga u Europskom parlamentu i potrebi za većinom kako bi Europska komisija mogla provoditi svoj program. Liberali su oslabljeni, ali bez njihove potpore nema podrške velikom dijelu programa u Europskom parlamentu, naglašava.

Također, prema riječima Sabine Lange, postoji široko slaganje da povjerenica Kos svoj posao u okviru portfelja obavlja vrlo dobro.

Ni naši sugovornici iz EPP-a ne iznose sadržajne kritike na račun rada povjerenice, no dodaju da je trenutačno više pod povećalom mađarski povjerenik Oliver Varhelyi. On je kao dugogodišnji politički saveznik Viktora Orbana član Komisije još od 2019., a novi premijer Peter Magyar navodno želi njegovu smjenu, iako o tome javno ne govori.

“Ako Varhelyi ostane, ostat će i Marta Kos”, rekao je jedan od slovenskih izvora iz Europske pučke stranke.

Takve bi smjene mogle pokrenuti lavinu zahtjeva za odlascima drugih povjerenika, upozorava isti izvor, zbog čega dosadašnje ideje iz Budimpešte i Ljubljane nisu bile uspješne.

Da nitko ne želi takvu nestabilnost smatra i profesorica Sabina Lange. Iako mađarski slučaj vidi kao potencijalno problematičan, smatra da to nije glavni prioritet novog mađarskog premijera, koji ima važnije projekte poput osiguravanja financiranja iz Bruxellesa. Zato će se nastojati prikazati kao netko tko “apsolutno poštuje sve europske norme i institucije”, a dio toga je i svijest da pitanje povjerenja u povjerenika nije njegova zadaća.

Zbog toga ne vidi mogućnost da bi nova mađarska vlada pokušala opozvati povjerenika, barem dok joj je prioritet doći do novca iz Plana oporavka i otpornosti.

Slovenija je već mijenjala kandidata, ali ne i povjerenika

Slovenija nominira europske povjerenike od ulaska u EU 2004., a kandidata je već morala zamijeniti.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije bila zadovoljna prvotnim prijedlogom Golobove vlade da slovenski kandidat za europskog povjerenika bude bivši predsjednik Računskog suda Tomaž Vesel. Nakon prilično neuspješnog razgovora s Ursulom von der Leyen, Vesel je u rujnu 2024. odustao od kandidature, a vlada je nominirala Martu Kos, koja je postala povjerenica za proširenje.

Godine 2014. odlazeća vlada Alenke Bratušek za povjerenicu je predložila – Alenku Bratušek. No prva slovenska premijerka nije se iskazala na saslušanju pred nadležnim odborom Europskog parlamenta pa nije postala potpredsjednica Junckerove Komisije. Vlada Mire Cerara potom je kao novu slovensku kandidatkinju potvrdila Violetu Bulc, koja je preuzela resor prometa.

Iako je Janez Janša već tri puta bio na vlasti, njegova vlada nikada nije nominirala slovenskog člana Europske komisije jer je to svaki put padalo u mandat lijevog centra. No čak ni tada nije pokazivao namjeru smjene povjerenika. Svi koje su predlagale slovenske vlade odradili su mandate do kraja.

Ako prije toga ne bude većih potresa u Europskoj komisiji i ako se Janšina nova manjinska vlada održi do kraja mandata, odnosno do 2030., tada bi krajem 2029. prvi put mogao izabrati i svog kandidata za europskog povjerenika.

Dosadašnji europski povjerenici iz Slovenije:

• 2010.: Janez Potočnik, povjerenik za znanost i istraživanje (prijedlog vlade Antona Ropa)
• 2014.: Janez Potočnik, povjerenik za okoliš (prijedlog vlade Boruta Pahora)
• 2019.: Violeta Bulc, povjerenica za promet (prijedlog vlade Mire Cerara)
• 2024.: Janez Lenarčič, povjerenik za krizno upravljanje (prijedlog vlade Marjana Šarca)
• Marta Kos, povjerenica za proširenje (prijedlog vlade Roberta Goloba)