Miljević: Imamo sad Drniš, ali čekajte! Mi smo već zaboravili na Krapinu prije 14 dana

"Percepcija je već nastala, već je formirana, čini mi se groteskno. Trebalo bi se prvo stanje popraviti nego što će se popraviti percepcija. Ona je tu, percepcija nije došla nezasluženo, ona je došla na temelju tog stanja koje se sad pokazuje. Sad imamo Drniš, nije prošlo 14 dana da smo imali Krapinu. Pa, čekajte, mi smo već zaboravili da je u Krapini, u jednom mirnom mjestu gdje je postotak izvršenja kaznenih djela mali i nema ih previše te vrste, ubijen šef kriminalističke policije jedne policijske uprave", naglasio je.

Dodao je da je prošlo manje od tri mjeseca od slučaja koji je skoro prošao ispod radara, premlaćivanja stranog državljanina u Rijeci.

"Ali, vjerojatno nisu očekivali da je osoba koja je dobila gadne batine u Rijeci, a Rijeka prije nije baš bila poznata po takvim ekscesima, čovjek je ipak prije napuštanja Rijeke podnio kaznenu prijavu. Zamislite vi, to je nezgoda. On je otišao, pa su mislili da po tome ne treba ništa raditi jer je čovjek otišao. Da bi sada ministar kojeg sam ja, i u čije sam izjave ja donedavno imao puno povjerenja, više nego što ga danas imam, rekao da ćemo sad moći još bolje raditi kad se javio. To je groteska! Baš bih volio vidjeti što se radilo prije nego se sad ovo otplelo, da postoji snimka tog događaja", rekao je Miljević i dodao da institucije ne funkcioniraju u cijelom tom lancu i percepcija će, kaže, trajati dulje, čak i ako se funkcioniranje insinuacija popravi.

Tijekom Miljevićevog gostovanja, medijima se obratio ministar pravosuđa Damir Habijan. On je poručio da alati i mjere postoje, te da su se trebali upotrijebiti, ali nisu. "Svatko mora preuzeti odgovornosti, ako nalaz inspekcije pokaže nepravilnosti, inicirat ću stegovni postupak", rekao je ministar i dodao da je dosta neodgovornosti pojedinih pravosudnih dužnosnika.

"Ja mislim da je izjava formalno jako dobro sročena. Ministar je rekao da nije dio pravosudnog aparata i vlasti, već dio političko izvršne vlasti. Rekao je da je dužan osigurati logistiku", naglasio je i rekao da imamo i odgovornost ministra za ovakav sustav i propuste.

"Koga je on sad poslao dolje? Pravosudnu inspekciju, nadzor. Dakle, imamo ga. Ja znam da ga imamo, u nekoliko sam navrata izazivao da treba otići u neki predmet gdje se vidi da nešto smrdi i da nešto nije u redu, da bi trebao nadzor utvrditi stanje. Je li netko priječio da ode u Šibenik? Nije baš neka velika tajna da taj sud sporo radi, idemo se zadržati na eufemizmima. To je Turudić jučer iskoristio i rekao da nije greška na policiji i DORH-u, nego na sudu. I u ovom zadnjem dijelu je, to je zaista očigledno. Da se jedan minoran predmet, pa to je nešto kompliciranije od prekršaja, čovjeku nađeš oružje i oduzmeš ga...", naglasio je.

Govoreći o šibenskom sudu i zašto je toliko trebalo da spomenuti predmet dođe na red, Miljević kaže da je moguće da se radi o inerciji, ali naglašava da postoji atmosfera male sredine, gdje jedan utječe na drugoga, gdje su i obiteljske veze, ali ne navodi da je u ovom slučaju o tome bila riječ. "Ali, to se razvija kroz dulje vremensko razdoblje. Čitav niz je mogućih faktora za to, a najlakše je onda ne raditi. A ne kontrolira te nitko, ne kažnjava te nitko. Meni bi nakon Krapine bilo dosta, a Krapinu smo zaboravili", poručio je.

Poručio je da se posljednjih 20 do 30 godina osjeća kao "svemirski putnik". Podsjetio se da su ih učili da ne postoji samo jedna evidencija.

"Sredinom 1970-ih su nas učili da uz kaznenu i prekršajnu evidenciju, iz kojih vidiš osuđivanost, kažnjavanost, postoji još bar sedam policijskih evidencija. Jedna je po modusu operandi, po načinu djelovanja. Ako dođe do silovanja, policija zna koga će tražiti, po načinu djelovanja", pojasnio je i dodao da toga posljednjih godina nema.

"Zna se kako policija djeluje, bez takvih evidencija ne može otkrivati počinitelje kaznenih djela. U Drnišu pogotovo znaš, jer ih trebaš nadzirati dvojicu", poručio je Miljević.

Naglasio je da se rijetko govori, iz aljkavosti se, kaže, prešućuje, jest da kad čovjek napušta izdržavanje kazne, on mora dobiti rješenje o otpustu u kojem postoje obveze koje mu se nameću, ali mi, navodi, imamo obveze i zaštitni nadzor i posebne obveze.

"To nemate jednu mjeru, imate ih 15. Točno prilagođene toj osobi koja izlazi iz izdržavanja kazne, na što posebno treba paziti. I to nam je glavni državni odvjetnik jučer relativizirao, da se to nakon nekog vremena gasi. Pa sve se gasi nakon izvjesnog vremena! Ali, nitko policiji ne može zabraniti da ispunjava svoju osnovnu, temeljnu zadaću, a to je borba protiv kriminaliteta. Prvi okršaj na terenu ima policija s kriminalcima, ona se bori protiv kriminaliteta, oni nemaju zabranu nego dužnost uspostaviti sve one mehanizme koje će pomoći u suzbijanju kriminaliteta", rekao je.

Naglasio je da postoji tema prisilnog smještaja, podsjećajući da postoji Zakon o pomoći osobama s duševnim smetnjama. Taj zakon, kaže, nije da se pomogne samo tim osobama, već i cijelom društvu i državi. "Već 15 godina nitko ne govori da ti možeš osobu, protivno njenoj volji, prisilno smjestiti u zatvorenu ustanovu i liječiti, ukoliko boluje od teže duševne bolesti uslijed koje je opasna za ljude i okolinu. To postoji otkad je svijeta i vijeka. Ne može on odlučivati želi li, postoji i prisilno liječenje na slobodi. Dakle, društvo se ima pravo braniti od kriminala", poručio je.

Jako ga je, kaže, obradovao glavni državni odvjetnik kad je jučer spomenuo ultima ratio societatis (latinski pravni izraz koji u prijevodu znači "posljednje sredstvo društva").