Avdagić o Trumpu i Putinu: Kremlj se uhvatio na udicu, a američki predsjednik sve je frustriraniji

Avdagić smatra da Trumpželi zaustaviti ukrajinske napade na ruske rafinerije barem do američkih međuizbora 3. studenoga. Time bi, prema njegovu tumačenju, američki predsjednik pokušao ublažiti pritisak na cijene goriva i pomoći republikancima.

"Ono što je ovdje ključno, Trump ne želi da Ukrajina napada rusku rafinerijsku i naftnu infrastrukturu, posve sigurno do međuizbora. I to je poruka koju treba iščitati i ovdje je Trumpova poruka posve jasna", rekao je Avdagić za Net.hr.

"Trump je frustriran jer ga ne slušaju"

Trump je objavio da je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dogovorio isporuku 300.000 tona dizelskog goriva, dodatnih 500.000 tona u studenome te još milijun tona nakon toga. Najavio je i da će cijene dizela u SAD-u i svijetu padati rekordnom brzinom.

Avdagić smatra da iza Trumpovih poteza prvenstveno stoje unutarnjopolitički interesi. Američki predsjednik želi biračima pokazati da može utjecati na cijene energenata, a ukrajinski napadi na rusku naftnu infrastrukturu otežavaju mu ostvarenje tog cilja.

Trump je posljednjih dana nekoliko puta najavljivao energetsko primirje između Rusije i Ukrajine, no napadi su se nastavili. Avdagić ocjenjuje da je američki predsjednik zbog toga "malo frustriran što očigledno osjeća da ga se ne sluša".

"Nažalost, Ukrajinci se ne mogu malo strpjeti, ali očigledno je da američka administracija u ova tri tjedna ne želi vidjeti gađanje ruskih rafinerija. U tri tjedna se ništa neće drastično promijeniti, ako će gađati druge strateške mete kao što su i dosad radili, skladišta internetskih trgovina ili podatkovne centre ključne ruske tvrtke koja je za njih ono što mi na Zapadu zovemo Googleom", rekao je Avdagić.

"Ukrajina je u nezahvalnoj poziciji"

Prema Avdagiću, Ukrajina se nalazi u teškoj situaciji jer se ne može jednostavno suprotstaviti zahtjevima američke administracije. Iako joj europske države pružaju znatnu financijsku pomoć, američko oružje i obavještajni podaci i dalje su ključni za njezinu obranu.

"S obzirom na to da se iz američke administracije direktno prijeti, daljnji napadi na energetsku infrastrukturu u Rusiji mogu rezultirati zaustavljanjem isporuke kritičnog naoružanja Ukrajini i obavještajne potpore", upozorio je Avdagić.

Dodao je da ukrajinsko vodstvo mora pažljivo birati riječi kada komunicira s Trumpom jer mu je potpora SAD-a iznimno važna.

"Ako bolje promotrimo kako funkcionira kijevska administracija, oni biraju riječi kada se obraćaju Trumpu. Njima je američka potpora bitna i oni će se fokusirati na to da nađu svoj put u svemu tome. Na Europljanima je priča otprilike takva da trebaju prihvatiti jednu i drugu stranu", rekao je.

Što se dogodilo tijekom susreta Trumpa i Putina na Aljasci?

Avdagić smatra da Trumpova poruka ne znači da Ukrajina mora prestati napadati sve ruske ciljeve, nego da bi se u iduća tri tjedna trebala usmjeriti na druge vojne i strateške objekte.

"Što će biti nakon toga, vidjet ćemo, ali u ta tri tjedna, kad govorimo o zemlji koja se brani, poruka je - imate na desetke drugih meta koje možete vrlo uspješno gađati i nanositi veliku štetu. Ako Rusi gađaju termoelektrane, dalekovode, istim putem mogu uzvratiti Ukrajinci. U tri tjedna možete uzeti u obzir i druge mete koje ste zapustili", kazao je.

Osvrnuo se i na susret Trumpa i Putina na Aljasci u kolovozu prošle godine. Smatra da je taj sastanak možda doveo Rusiju u nepovoljan položaj jer je Moskva nakon njega kao glavni cilj istaknula osvajanje cijelog Donbasa, što ruska vojska ni nakon više od godinu dana nije uspjela ostvariti.

"Ono što se dogodilo na Aljasci i taj famozni dogovor, ispostavlja se da je bio vezan uz teritorij Donbasa. Koliko vidimo, američka administracija nije pritisnula Ukrajinu da preda Donbas. Ali tko se uhvatio na udicu? Upravo Kremlj, Putin, kremaljska elita", rekao je Avdagić.

Rusija nije ostvarila cilj osvajanja Donbasa

Avdagić smatra da je rusko vodstvo prihvatilo ideju da je osvajanje Donbasa glavni cilj, iako ga ruska vojska nije uspjela zauzeti.

"Oni su prezentirali u samoj Rusiji, preko svojih propagandista, da je cilj Donbas. Koji ne mogu osvojiti. Dakle, Trump im je plasirao udicu za koju su se ulovili i kada su vidjeli da to ne mogu dobiti diplomatskim putem, onda su rekli: 'Mi ćemo to za šest mjeseci riješiti vojnim putem.' U međuvremenu, od Aljaske je prošlo puno više od šest mjeseci.

Ne da nisu uspjeli osvojiti dodatni teritorij, nego ga čak u nekim segmentima uspijevaju i gubiti", rekao je.

Prema njegovoj procjeni, izgledi za postizanje primirja sada su manji nego prije godinu dana. Pritom je otvorio i pitanje želi li rusko vodstvo uopće okončati rat.

"Politička elita uz Putina, koja zapravo vlada, pitanje je je li njima uopće do mira. Kada bi dobili Donbas, onda bi morali stati. Ali ne možemo biti sigurni da je to onda uistinu stajanje, taj film smo već gledali", poručio je.

"Europa je izgubljena, izgleda da traži taticu"

Avdagić je kritizirao i reakcije europskih čelnika na Trumpove izjave i poteze. Smatra da se europske države previše oslanjaju na Washington te da bi njihovi čelnici trebali samostalnije pristupati sigurnosnim izazovima.

"Europa je izgubljena zato što, da se izrazim riječima glavnog tajnika NATO-a, izgleda da traži taticu.

Ja govorim o ljudima koji u ime svih nas upravljaju, koji su prije svega čelnici država i vlada. Od njih i od njima podređenih - bilo da su to ministri, članovi Europske komisije - očekujem da napokon počnu komunicirati na drugačiji način, vrlo ozbiljno, jer mi smo u vrlo ozbiljnoj situaciji", rekao je.

Pozvao je europske političare da odustanu od, kako smatra, pretjerano dramatičnih poruka i počnu ozbiljnije pristupati situaciji.

"Dakle, dosta ovih neozbiljnosti, dramatičnih poruka. Ne trebaju nam dramatične poruke", dodao je.

Upozorio je i da bi političke promjene u pojedinim europskim državama mogle utjecati na potporu Ukrajini. Kao važan događaj izdvojio je predstojeće francuske predsjedničke izbore, ističući ulogu predsjednika Emmanuela Macrona u oblikovanju francuske vanjske i sigurnosne politike.

Nedostatak velikih političara

"Što će biti u travnju, svibnju nakon francuskih predsjedničkih izbora? To je polupredsjednički sustav gdje u ovom trenutku predsjednik Macron drži uzde vanjske sigurnosne politike. To je bitno i Ukrajini u kontekstu odnosa s Francuskom. Političari koje gledamo u predizbornim kampanjama, u nekom trenutku s teretom 'vlasti na leđima' znaju mijenjati svoju politiku", rekao je Avdagić.

Istaknuo je da su takve političke promjene posebno važne za Ukrajinu, koja se suočava s ruskim napadima i ovisi o stranoj pomoći.

"Međutim, sve je to manje bitno ako ste u Kijevu i nemate struje i vode, pod udarima ste i razmišljate hoćete li ostati bez američke potpore", dodao je.

Na kraju je pozvao europske čelnike da pokažu veću odlučnost i promijene način komunikacije s uključenim stranama.

"Treba skinuti naočale, napeti mišiće, pokazati da mišići postoje i početi drugačije razgovarati sa svima. Mislim da nam svima skupa treba malo više ozbiljnosti i malo više realnosti. Neki će reći, nedostaju nam oni veliki političari koji su drugačije komunicirali. Možda je to i istina, ali to je poruka i biračima", zaključio je Avdagić.