Hoće li Netanyahu ponovno politički preživjeti? "Učinit će sve što može. Mogao bi izazvati i eskalaciju"

Do srijede navečer prebrojana je većina glasova. Međutim, još nema jasnog pobjednika u utrci za najvišu izvršnu funkciju u Izraelu, što otvara razdoblje od nekoliko tjedana, a možda i mjeseci, tijekom kojeg će Netanyahuova politička budućnost ostati neizvjesna.

Kako se prebrojavanje glasova bliži kraju, Netanyahuova stranka Likud ostaje najjača stranka u izraelskom parlamentu, Knesetu, koji ima 120 zastupničkih mjesta. Prema procjenama, Likud će osvojiti 26 mandata. No njegov desničarski blok izgubio je većinu i trebao bi osvojiti samo 53 mjesta, osam manje od 61 mandata potrebnog za formiranje vlade.

Netanyahu nije pobijedio. Ali nije ni izgubio, barem ne zasad. Sada mora spriječiti svoje suparnike da sastave vlastitu vladu, a ako u tome uspije, mogao bi ponovno politički preživjeti, piše CNN.

Arapske stranke

Na papiru oporba ima oko 67 zastupničkih mjesta, ali tu računicu kompliciraju ideološka, nacionalna i osobna suparništva.

Netanyahuov glavni izazivač Gadi Eisenkot osvojio je 21 mandat, no židovske oporbene stranke zajedno imaju samo 48 mjesta, znatno manje od potrebne većine. Da bi došle do 61 mandata, trebale bi potporu dviju arapskih stranaka, Raama i Zajedničke liste, za koje se predviđa da će zajedno osvojiti rekordnih 19 mjesta.

Analitičari smatraju da je rekordna izlaznost Arapa, odnosno palestinskih građana Izraela, dijelom posljedica nezadovoljstva četverogodišnjim mandatom krajnje desnog ministra nacionalne sigurnosti, tijekom kojeg je kriminal u arapskoj zajednici naglo porastao.

Upravo tu politička računica postaje složenija.

Raam je islamistička stranka koja znatan dio potpore crpi iz izraelske beduinske zajednice. Njezin čelnik Mansour Abbas postao je prvi arapski političar koji je ušao u izraelsku vladu nakon izbora 2021. godine.

Zajednička lista, za koju se predviđa da će biti snažnija od dviju arapskih stranaka, okuplja nekoliko manjih političkih opcija: komunistički Hadash, sekularni Taal i nacionalistički Balad.

U srijedu je Yair Golan, čelnik lijeve stranke Demokrati, pozvao svoje političke partnere da arapske stranke uključe u oporbeni blok, odbacujući ono što je nazvao Netanyahuovom "rasističkom podjelom na židovske i arapske glasove".

Međutim, dvojica Eisenkotovih desničarskih saveznika, Naftali Bennett i Avigdor Liberman, protivili su se svakoj vladi koja bi ovisila o potpori arapskih stranaka. Nakon zatvaranja birališta nisu se ponovno očitovali o tom pitanju.

Zajednička lista u srijedu je poručila da je spremna na političku suradnju i da će učiniti "sve što je u njezinoj moći kako bi okončala Netanyahuovu vladavinu".

Što će Netanyahu učiniti?

Izvor blizak Netanyahuu rekao je da je njegov glavni cilj nakon izbora diskreditirati i time spriječiti židovsko-arapsku političku suradnju koja bi ga mogla udaljiti s vlasti.

"Vrlo je zabrinut zbog mogućnosti formiranja manjinske vlade", rekao je izvor.

Netanyahu čak planira vršiti pritisak na pojedine oporbene zastupnike kako ne bi surađivali s arapskim strankama.

Nakon što je tijekom cijele predizborne kampanje istupao protiv njih, Likud je u srijedu objavio priopćenje u kojem je arapske stranke optužio za "krađu izbora" podmićivanjem, prijetnjama, nasiljem i krivotvorenjem.

Takve optužbe podsjećaju na tvrdnje o izbornoj prijevari koje je iznosio njegov najbliži saveznik, američki predsjednik Donald Trump.

Središnje izborno povjerenstvo u srijedu je priopćilo da razmatra pritužbu, iako je već na dan izbora odbacilo tisuće prigovora različitih stranaka.

Netanyahu planira "neutralizirati tu mogućnost svim sredstvima", rekao je izvor za CNN, "uključujući pokretanje napada na Iran ili angažiranje predsjednika Trumpa da intervenira u izraelskoj politici u njegovu korist".

Oporba strahuje da bi Netanyahu mogao iskoristiti sigurnosnu krizu kako bi odgodio ili spriječio formiranje nove vlade.

Prije izbora Netanyahu je vršio pritisak na Trumpa da pokrenu zajednički napad na Iran, no Washington je od toga odustao, dijelom zato što je načelnik Glavnog stožera izraelske vojske Eyal Zamir upozorio da bi takva operacija mogla poremetiti izbore.

Izraelski sigurnosni izvor rekao je za CNN da su operativni planovi spremni i da se čeka Trumpovo odobrenje, moguće nakon američkih međuizbora.

"Nemoguće je znati što će Netanyahu učiniti", rekao je za CNN izvor iz oporbe. "Svjesni smo da bi mogao pokušati izazvati novu eskalaciju."

Drugi izvor izjavio je da će Netanyahu "učiniti sve što može kako ne bi morao napustiti premijerski ured, uključujući izazivanje unutarnjeg i vanjskog kaosa".

Eisenkot, bivši načelnik Glavnog stožera izraelske vojske, u utorak navečer pozvao je čelnike izraelskih sigurnosnih službi da imaju na umu kako je "Netanyahu tehnički premijer, bez mandata i bez povjerenja javnosti".

Obraćajući se pristašama nedugo nakon objave izlaznih anketa, Eisenkot je poručio da su građani "izabrali promjenu".

U svojoj prvoj reakciji na ažurirane rezultate nakon govora održanog u utorak navečer, Eisenkot je izjavio da ostaje predan "donošenju promjena Izraelu".

Što slijedi?

Brojke se još mogu promijeniti.

Očekuje se da će Središnje izborno povjerenstvo do srijede navečer završiti prebrojavanje većine glasačkih listića.

Pozornost se sada usmjerava na glasove pristigle u posebnim dvostrukim omotnicama, kojima glasuju vojnici, zatvorenici, bolnički pacijenti i osoblje, diplomati u inozemstvu te birači s invaliditetom.

Povjerenstvo procjenjuje da takvih omotnica ima između 430.000 i 480.000, što je dovoljno za više od deset zastupničkih mandata.

Ti se glasovi broje odvojeno, u posebnom postupku provjere, a konačni rezultati očekuju se u četvrtak.

Nakon toga počinju ozbiljni politički pregovori.

Sljedeći korak ovisi o predsjedniku Isaacu Herzogu, čija je uloga nakon izbora ključna.

Njegova je zadaća konzultirati se sa svim strankama koje su osvojile mandate o tome kojeg kandidata predlažu za premijera, a zatim odabrati onoga za kojeg smatra da ima najveće izglede osigurati parlamentarnu većinu od 61 zastupnika.

To ne mora nužno biti čelnik najjače stranke, nego političar koji ima najizgledniji put do sastavljanja koalicije.

Očekuje se da će Eisenkot dobiti više preporuka od Netanyahua jer bi ga trebale podržati i arapske stranke.

Tada počinje odbrojavanje.

Odabrani kandidat ima 28 dana, uz mogućnost produljenja za dodatnih 14 dana, kako bi s drugim strankama pregovarao o ministarskim položajima, proračunu i političkim programima te sastavio vladu.

Ako ne uspije, mandat se povjerava drugom kandidatu, koji dobiva još četiri tjedna.

Ako ni on ne uspije, Kneset dobiva kratak rok da predloži alternativnog kandidata.

Ako i taj pokušaj propadne, automatski se raspisuju novi izbori.

Netanyahu kao tehnički premijer ima prednost koja proizlazi iz njegova položaja.

Ako Eisenkot prvi dobije mandat i ne uspije sastaviti vladu, Netanyahuu je dovoljno čekati da mu istekne rok.

A ako Izrael krene prema novim izborima, Netanyahu će još mjesecima ostati na čelu tehničke vlade.

Eisenkotove mogućnosti

Eisenkot ipak nije ostao bez mogućnosti.

Čak i ako ne uspije formirati vladu, oporba bi mogla iskoristiti svoju parlamentarnu većinu kako bi smijenila predsjednika Kneseta i promijenila osobe na drugim ključnim položajima.

Time bi mogla ograničiti Netanyahuovu sposobnost upravljanja državom, pa čak i omogućiti donošenje određenih zakona.

No Eisenkot, umirovljeni general-pukovnik, ne nalazi se na bojištu koje mu najviše odgovara.

Netanyahuova koalicija i dalje mu je iznimno odana i on se zapravo ne mora ozbiljno brinuti zbog mogućih prebjega.

Isto se ne može reći za Eisenkota.

Njegova raznolika koalicija znatno je manje ideološki usklađena, a čak bi i najmanji pogrešan korak mogao dovesti do raspada bloka i odvesti zemlju na nove izbore.

Zasad je pozornost usmjerena na Herzoga, čija je uloga zbog trenutačne političke blokade još važnija.

Budući da nijedan blok nema jasnu većinu, predsjednik bi mogao pokušati potaknuti Netanyahua i Eisenkota na formiranje vlade nacionalnog jedinstva.

"Moramo učiniti sve kako bismo izbjegli još jedan krug izbora", rekao je Herzog u srijedu.

Pozvao je stranačke čelnike da na konzultacije dođu "otvorena uma".