Koje europske zemlje imaju najzdraviju vodu iz slavine?

Pritisku pridonose ogromni društveni i ekološki troškovi obrade za piće i sanitaciju. Smatra se da samo obrada nitrata, koji se često nalaze u gnojivima, EU košta čak 320 milijardi eura godišnje. Ograničenje EU-a je 50 miligrama po litri, ali prema Europskoj komisiji, ta je razina prekoračena na 14% europskih mjernih stanica za podzemne vode.

Tko ima najzdraviju vodu iz slavine?

Međutim, čini se da su ogromna europska ulaganja u sanitaciju podzemnih voda učinkovita. Devetnaest od 20 zemalja s najboljom sanitacijom i pitkom vodom na svijetu su europske. Prema podacima Indeksa ekološke učinkovitosti, Japan je jedina iznimka, piše Euronews.

Finska, Island, Nizozemska, Norveška, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo postigli su savršenih 100 bodova za zaštitu ljudskog zdravlja od nesigurne pitke vode i sanitacije. Najgore stope na kontinentu zabilježene su u Moldaviji (50 bodova), Gruziji (51,7) i Albaniji (54,1), a tri zemlje EU također su među najnižih 10 mjesta u Europi: Latvija (59,10), Litva (58,40) i Rumunjska (56).

Osim toga, postojećim zakonodavstvom EU pomno prati svoje vodne resurse. U siječnju 2022. godine usvojen je prvi popis za praćenje pitke vode s ciljem praćenja razine beta-estradiola i nonilfenola - dvaju spojeva koji ometaju endokrini sustav i oponašaju, blokiraju ili ometaju hormone u tijelu.

Koliko je zabrinjavajuće onečišćenje podzemnih voda u EU?

Unatoč tome, kemikalije u podzemnim vodama i dalje su problem, posebno s obzirom na to da podzemne vode opskrbljuju otprilike 25% poljoprivrednog navodnjavanja i 65% pitke vode u EU.

"Oko 80 posto svih otpadnih voda diljem svijeta ulazi u vodene površine bez pročišćavanja", kažu istraživači iz Water Atlasa, indeksa čistoće podzemnih voda koji je stvorio njemački think tank Heinrich Böll Foundation. "Ideja da će se rijeke same čistiti ubrzo se pokazala kao iluzija: rijeke i jezera postala su smrdljive, otrovne septičke jame", dodaju.

Water Atlas mapirao je podzemne vode s dobrim i lošim kemijskim stanjem u Europi, na temelju standarda EU Direktive o vodama.

Rezultati u nekim zemljama su zabrinjavajući. U Luksemburgu 79% mapiranih podzemnih voda nije postiglo dobro kemijsko stanje u 2025., 55% u Češkoj, 41% u Belgiji i 40% u Njemačkoj, piše Euronews.

Pesticidi ostaju jedna od glavnih prijetnji kvaliteti vode. Na primjer, trifluoroctena kiselina (TFA) otkrivena je u 94% od 36 uzoraka vode iz slavine prikupljenih u 11 zemalja EU, prema Water Atlasu.

Mnogi pesticidi također sadrže PFAS (per- i polifluoroalkilne tvari, poznate i kao kemikalije zauvijek), koje su otkrivene na 23 000 lokacija diljem Europe. Farmaceutski spojevi - s više od 175 identificiranih u europskim podzemnim vodama - i mikroplastika predstavljaju dodatne pritiske na okoliš.