Može li EU zbilja uvesti sankcije članici NATO-a? "Hoćete li konačno s riječi prijeći na djela?"

Susjedne zemlje se desetljećima spore zbog niza pitanja, a prije svega zbog pomorskih granica i prava u Egejskom moru, području za koje se vjeruje da sadrži energetske izvore, što potom utječe i na zračni prostor i vojne aktivnosti.

Izvršni potpredsjednik Europske komisije Raffaele Fitto, koji je istočni Mediteran nazvao geostrateški važnim područje za stabilnost i sigurnost Unije, na plenarnoj sjednici EP-a je rekao da Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih država članica EU-a.

"Konstruktivan angažman Turske je ključan u tom smislu. Održiva deeskalacija u grčko-turskim odnosima i svuda u istočnom Sredozemlju su ključni elementi za regionalnu stabilnost i sigurnost te za napredak europsko-turskih odnosa na postupan, razmjeran i reverzibilan način kao što je odlučilo Europsko vijeće", poručio je Fitto.

S obzirom na to da je Turska kandidatkinja za članstvo u Uniji te saveznica većine država članica u NATO-u i "ključan partner" EU-a, Fitto je kazao da Europa ima strateški interes nastaviti surađivati s Turskom.

'Veliki izazovi'

Priznao je, međutim, da europski odnos s Turskom nosi i velike izazove te da nedavan razvoj situacije doprinosi povećanju napetosti u regiji. Atena i Ankara, saveznici u NATO-u, imaju tradicionalno loše odnose koji su se zadnjih godina pogoršali zbog turskih pokušaja bušenja nafte i plina u istočnom Sredozemlju.

Također, Atena neprestano proziva susjednu Tursku zbog ulaska njezinih borbenih zrakoplova u grčki zračni prostor. Sedam turskih zrakoplova je bilo uključeno u niz incidenata nad Egejskim morem u utorak, rekao je glavni stožer grčkih oružanih snaga (GEETHA), a objavilo englesko izdanje grčkog dnevnog lista Kathimerini.

Fitto je u četvrtak rekao da je riječ o važnim pitanjima koje Komisija pomno nadzire i koordinira s grčkim vlastima te da je svoje zabrinutosti prenijela turskim sugovornicima, a da je Tursku pozvala na suzdržavanje od unilateralnih postupaka koji bi povećali napetosti.

Također, kazao je da EU osobitu važnost pridaje nastavku pregovora o rješavanju ciparskog pitanja te "konstruktivnom turskom angažmanu u tom pogledu".

Cipar je jedina podijeljena zemlja u Europskoj uniji čija međunarodno priznata vlada ne kontrolira cijeli teritorij. Na sjeveru, na jednoj trećini otoka, 1974. godine proglašena je Turska Republika Sjeverni Cipar, koju jedino priznaje Turska, čiji se vojnici i danas tamo nalaze. 

Turska ne priznaje međunarodno priznatu grčko-ciparsku državu,  članicu Europske unije, na jugu otoka i jedina je zemlja koja priznaje tursko-ciparsku državu na sjeveru.

"EU ostaje predan obrani vlastitih interesa i interesa svojih država članica kao i održavanju regionalne stabilnosti. Nećemo popuštati te ćemo nesumnjivo nastaviti stajati uz Grčku i Cipar", poručio je Fitto, podsjećajući da je cijeli Cipar dio Unije.

Poziv na sankcije

Grčka eurozastupnica Eliza Vozemberg-Vrionidi je u ime kluba pučana kazala da turska kršenja zračnog prostora potkopavaju sigurnost i stabilnost regije te optužila Tursku da namjerava ozakoniti takozvanu doktrinu "Plava domovina", čime bi dovela u pitanje grčku suverenost nad 152 otoka u Egejskom moru.

"Ona sustavno prijeti mojoj domovini ratom ako iskoristi svoje legitimno pravo da proširi svoje teritorijalne vode onkraj šest nautičkih milja. A otišla je i toliko daleko da je najavila agresivne postupke ako se nastavi povezivanje elektroenergetskih mreža Grčke i Cipra bez njene dozvole", kazala je Vozemberg-Vrionidi.

Godine 1995. turski parlament proglasio je da će biti "povod za rat" ("casus belli") ako Grčka jednostrano proširi svoje vode više od 6 nautičkih milja u Egejskom moru, što je pozicija za koju Atena kaže da krši međunarodni pomorski zakon.

Vozemberg-Vrionidi je svoje kolege pitala može li se Tursku i dalje smatrati strateškim partnerom ako prijeti zemljama članicama Europske unije i zanemaruje međunarodno pravo.

"Gospodine povjereniče, danas s pravom tražimo ozbiljne sankcije Europske unije protiv Turske i eksplicitnu deklaraciju da će napad na Grčku biti shvaćen kao napad na cijelu europsku obitelj", poručila je.

Giannis Maniatis, grčki zastupnik koji je govorio u ime kluba socijalista, požalio se da je odgovor Komisije na svako njegovo pitanje da "Komisija štiti interese Unije i zemalja članica", ali da se usprkos tome turske provokacije nastavljaju.

Kao primjere je naveo 2000 povreda grčkih teritorijalnih voda i 646 povreda grčkog zračnog prostora, ali i zaustavljanje izgradnje podmorskog kabela između Grčke i Cipra zbog turskih provokacija u isključivom gospodarskom pojasu Grčke.

"Što ova europska predanost obrani interesa stvarno znači u praksi? Hoćete li predložiti sankcije protiv Turske? Hoćete li zaustaviti sve rasprave o sudjelovanju Turske u europskoj obrambenoj arhitekturi? Hoćete li konačno s riječi prijeći na djela?", pitao je Maniatis Fitta.

Fitto mu u svom kasnijem obraćanju nije izravno odgovorio, već je uglavnom ponovio točke iz svog uvodnog izlaganja.

Predstavnici preostalih klubova su također osudili postupke Turske te Uniju pozvali na djelovanje.

Podrška hrvatskih zastupnika

Hrvatski eurozastupnik iz redova pučana Davor Ivo Stier je kazao da odnosi između EU-a i Turske nisu osuđeni na neprijateljstvo, ali da "ne smijemo biti naivni".

"Ne smijemo zatvoriti oči pred činjenicom da Turska vodi jednu neootomansku politiku koja želi stvoriti sferu utjecaja na području bivšeg carstva, a takozvana 'Plava domovina' je dio te politike", rekao je.

Dodao je da takva politika stvara napetosti, a kao primjere naveo eskalaciju između Turske i Izraela, ali i asertivnije djelovanje u istočnom Sredozemlju.

Njegova kolegica iz HDZ-a Željana Zovko je provokacije i prijetnje suverenitetu članica EU-a nazvala neprihvatljivima, ističući da iziskuju "zajednički europski odgovor".

"Naša solidarnost s Grčkom i Ciprom mora biti poduprta konkretnim diplomatskim djelovanjem. (Šefica europske diplomacije) Kaja Kallas bi trebala otići tamo", ustvrdila je Zovko.

Naglasila je da Turska kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Uniji ne može tražiti bliže odnose s blokom dok prijeti njegovim članicama.

"Europska unija mora učiniti jasnim da će nastavak provokacija imati posljedice ", poručila je, dodajući da podržava dijalog, ali da on ne može dovesti do rezultata usred zastrašivanja.