Od sukoba oko Irana do optužbi za špijunažu: Sve dublje pukotine u savezništvu SAD-a i Izraela

Najnoviji spor počeo je nakon medijskih navoda da je Pentagon zbog pojačanih aktivnosti izraelskih obavještajnih službi podigao razinu procjene izraelske špijunske prijetnje na najviši interni stupanj. Iako su i Washington i Jeruzalem brzo demantirali te informacije, sama činjenica da su takvi navodi dospjeli u javnost izazvala je veliku pozornost.

Kako piše Deutsche Welle, pozivajući se na izvore iz američke Obrambene obavještajne agencije (DIA), Pentagon navodno smatra da je posljednjih mjeseci došlo do znatnog povećanja izraelskih obavještajnih aktivnosti usmjerenih prema američkim institucijama i dužnosnicima.

Špijunaža među prijateljima

Iako optužbe zvuče dramatično, stručnjaci upozoravaju da one nisu ništa novo u odnosima dviju zemalja.

„Uvijek je bilo operacija Mosada u Sjedinjenim Državama koje nisu bile usklađene s FBI-em“, izjavio je za Deutsche Welle njemački stručnjak za obavještajne službe Erich Schmidt-Eenboom.

Najpoznatiji slučaj ostaje afera Jonathana Pollarda, američkog obavještajca koji je osamdesetih godina prošlog stoljeća Izraelu dostavljao strogo povjerljive informacije. Pollard je zbog toga osuđen na doživotni zatvor, a njegovo oslobađanje i kasniji odlazak u Izrael izazvali su veliko ogorčenje u Washingtonu.

Ni američke službe nisu ostale dužne svojim saveznicima. Dokumenti koje je objavio Edward Snowden pokazali su da je američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) godinama prisluškivala čelnike partnerskih država, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel i francuske predsjednike.

Zbog toga mnogi analitičari smatraju da pravo pitanje nije špijuniraju li dvije države jedna drugu, nego zašto je upravo sada ta informacija dospjela u javnost.

Trump i Netanyahu više nisu na istoj strani

Daleko ozbiljniji problem od obavještajnih operacija jest sve očitiji politički razlaz između Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua.

Prema pisanju britanskog Guardiana, dvojica čelnika, koji su zajedno pokrenuli vojnu kampanju protiv Irana, danas imaju potpuno različite prioritete. Trump želi okončati sukob i stabilizirati regiju, dok Netanyahu smatra da je sada trenutak za nastavak pritiska na Iran, Hezbolah i Hamas.

Napetosti su postale javne nakon što je Bijela kuća plasirala informacije o Trumpovu telefonskom razgovoru s Netanyahuom, tijekom kojeg je američki predsjednik navodno izraelskom premijeru rekao da je „lud“ te ga upozorio da dodatnim napadima ugrožava mirovne pregovore s Iranom.

„Ja donosim sve odluke. Ne donosi ih on“, rekao je Trump u intervjuu za Financial Times, jasno dajući do znanja koga smatra glavnim partnerom u ovom savezu, navodi Guardian.

Međutim, samo nekoliko dana kasnije Izrael je bombardirao južni Bejrut unatoč američkim upozorenjima, što je izazvalo novi raketni odgovor Irana i dodatno pogoršalo situaciju u regiji.

Sukob interesa uoči izbora

Korijeni sukoba leže i u unutarnjoj politici obiju zemalja.

Trump se suočava s kongresnim izborima u studenome te želi izbjeći novi dugotrajni rat na Bliskom istoku koji bi mogao povećati cijene goriva i dodatno opteretiti američko gospodarstvo. Istodobno se nastoji predstaviti kao lider koji je uspio zaustaviti jedan od najopasnijih sukoba današnjice.

Netanyahu, s druge strane, ulazi u izbornu godinu pod pritiskom da pokaže rezultate višegodišnje vojne kampanje protiv iranskih saveznika. Hamas je i dalje prisutan u Gazi, Hezbolah nastavlja raketne napade, dok iranski režim nije srušen unatoč višemjesečnim vojnim operacijama.

Kako navodi agencija AP, upravo zato izraelski premijer inzistira na nastavku vojne strategije i odbija svoju politiku vezati uz pregovore koje Washington vodi s Teheranom.

„Postoje temeljna neslaganja između Netanyahua i Trumpa kada su u pitanju Iran, Libanon i Gaza“, ocijenio je za AP izraelski stručnjak za američko-izraelske odnose Eytan Gilboa.

Unatoč javnim sukobima, malo tko očekuje potpuni raskid američko-izraelskog savezništva. Vojna suradnja dviju zemalja i dalje je iznimno snažna, a Izrael ostaje najveći korisnik američke vojne pomoći.

Ipak, činjenica da se neslaganja više ne skrivaju iza zatvorenih vrata predstavlja značajnu promjenu.