Panika u Rusiji, građani podižu rekordne količine iz banaka: "Dronovi lete. Stvari gore. Nervoza raste"

Samo u prva dva tjedna kolovoza povučeno je gotovo 3,4 milijarde dolara (286,4 milijarde rubalja), nakon 7,3 milijarde dolara povučenih u srpnju i više od 4,5 milijardi dolara u lipnju, pokazuju podaci ruske Središnje banke, a piše Washington Post.

Problem za neke banke

Prema Tarasu Skvorcovu, visokom dužnosniku Sberbanka, najveće ruske banke za poslovanje sa stanovništvom, ukupna povlačenja novca ove godine mogla bi biti gotovo dvostruko veća od iznosa povučenog tijekom prve godine ruske invazije na Ukrajinu punog opsega.

Povlačenje novca izaziva probleme s likvidnošću, tvrde Skvorcov i bivši visoki ruski financijski dužnosnik, dodatno opterećujući financijski sektor koji je već pod pritiskom zbog sve većeg udjela loših kredita nakon kreditnog buma koji je potaknula vlada kako bi povećala vojnu proizvodnju.

„Dronovi lete. Stvari gore. Nervoza raste. A možda proradi i svakodnevna životna mudrost ljudi da je bolje imati gotovinu ispod jastuka nego negdje u banci, odakle je možda nikada neće dobiti natrag“, rekao je bivši financijski dužnosnik, koji je, kao i drugi sugovornici, govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.

„Za neke banke ovo doista predstavlja problem“, rekao je. „Nisu to očekivale i svu su gotovinu uložile drugdje, a ljudi sada dolaze i povlače pola bilijuna rubalja mjesečno.“

Alexandra Prokopenko, bivša savjetnica ruske Središnje banke, rekla je da povlačenja novca odražavaju sve veći strah među ruskim stanovništvom.

„To znači da ljudi nemaju povjerenja u ruski bankarski ni financijski sustav“, rekla je Prokopenko. „Sve je to posljedica straha da će vlada nešto učiniti s bankarskim sustavom, odnosno da bi mogla nacionalizirati depozite.“

Dodala je kako smatra da je takva nacionalizacija malo vjerojatna, ali je upozorila: „Ne bih isključila mogućnost da vlasti uvedu ograničenja na podizanje novca.“

Iznos povučen iz sustava samo ove godine već premašuje 24,7 milijardi dolara (dva bilijuna rubalja), koliko je povučeno tijekom prve godine nakon invazije u veljači 2022.

U prva dva tjedna nakon početka invazije iz sustava su povučene 23 milijarde dolara, a banke su se našle pod ozbiljnim pritiskom dok su građani i tvrtke stajali u redovima kako bi ispraznili svoje račune. Vlada je tada zaustavila odljev uvođenjem strogih kontrola kapitala i naglim povećanjem kamatnih stopa.

"Ako se ovaj trend nastavi..."

Sada i velike kompanije pokušavaju prebaciti novac izvan dosega ruskih regulatornih tijela jer raste zabrinutost zbog mogućeg oduzimanja imovine. Prema riječima bivšeg dužnosnika, to dodatno pogoršava probleme.

Ukupno je u drugom tromjesečju 2026. iz Rusije prebačeno više od 9,4 milijarde dolara, pokazuju podaci Središnje banke.

„Svakog mjeseca bilježimo velik odljev“, rekao je Skvorcov za ruski RBK Radio. „Ako se ovaj trend nastavi, situacija se neće poboljšati.“

Povlačenje novca već je potkopalo nastojanja ruske vlade da izdavanjem državnih obveznica prikupi sredstva za financiranje rata.

Ministarstvo financija prošlog je mjeseca bilo prisiljeno otkazati planirana izdanja obveznica, iako o njima postaje sve ovisnije kao načinu pokrivanja sve većeg proračunskog deficita, dok vojni izdaci nastavljaju rasti, a gospodarstvo stagnira.

Skvorcov je za RBK Radio rekao da problemi banaka s likvidnošću znače da mnoge od njih nemaju dovoljno raspoloživog novca za kupnju državnih obveznica.

„Ako postoji zlokoban znak imperijalnog prenaprezanja, onda je ovo zasigurno jedan od njih“, rekao je Craig Kennedy, bivši potpredsjednik odjela investicijskog bankarstva u Bank of America Merrill Lynchu, a danas znanstvenik u Davis Centeru za ruske i euroazijske studije Sveučilišta Harvard.

„Velikim silama ne događaju se opetovani neuspjesi u prodaji državnih obveznica usred rata“, rekao je Kennedy.

Zbog vladinih naloga za snažno povećanje kreditiranja obrambenog sektora, ruske banke „izgleda imaju toliku izloženost neodrživim dužnicima da nisu sigurne kako će se ti dugovi restrukturirati, kada će biti restrukturirani i koliki će dio gubitaka na kraju same morati podnijeti“, dodao je Kennedy.