Profesorica iz Pariza o prosvjedima: Tu se mora jako galamiti da bi netko obratio pažnju...

Prosvjedi francuskih srednjoškolaca, koji su počeli u pariškom predgrađu, posljednjih su se tjedana proširili diljem zemlje. Učenici traže više nastavnika, bolje uvjete u školama i rješavanje problema poput prenapučenih razreda i nedostatka školskog osoblja.

Prosvjedi su se u međuvremenu pretvorili u širi politički problem, uz sukobe s policijom i uključivanje sindikata i drugih društvenih skupina.

Najnovije informacije pokazuju koliko je pokret narastao. U utorak je diljem Francuske prosvjedovalo više od 250.000 ljudi, među kojima su bili učenici, nastavnici i roditelji, dok je više od 500 škola bilo zatvoreno zbog prosvjeda. Vlada je, nakon ozbiljnih ozljeda učenika tijekom sukoba s policijom, obustavila uporabu određenih šok-granata.

"U Francuskoj se mora jako galamiti da bi netko obratio pažnju..."

Janković smatra da je u aktualnim prosvjedima pomiješano više različitih interesa te da nije jednostavno razlučiti tko zastupa koju poruku.

"Tu ima puno toga pomiješano i vrlo je teško razlučiti tko priča o čemu. Među samim učenicima koji su pokrenuli prosvjede, koji su počeli početkom rujna u jednom predgrađu, zahtjevi su bili vrlo konkretni – više nastavnika, bolji uvjeti boravka u školama...

Ovo je razdoblje prije izbora, u predizbornoj godini, i gotovo svaka politička stranka ili interesna skupina ima razlog komentirati događaje i pokušati ih preuzeti, uzeti jedan njihov dio i utjecati na raspravu koja se otvara.

Ono što mi je jučer bilo zanimljivo čuti jest ono što je rekla jedna predstavnica organizacije učenika u srednjim školama: mi moramo prosvjedovati na ovaj način jer nas se inače ne uzima u obzir. I to je jako dobra definicija stanja u Francuskoj, gdje se mora jako galamiti da bi se nešto pojavilo u javnosti, da bi netko obratio pažnju, jer se svaka socio-ekonomska skupina osjeća zapostavljenom i zaboravljenom, osobito mladi jer se stalno govori o problemima odraslih", komentirala je Janković.

"Ekstremna desnica pokušava prebaciti odgovornost na nešto što nema veze sa školstvom"

Na pitanje pokušavaju li pojedine političke opcije iskoristiti nezadovoljstvo učenika za politički profit, Janković je rekla da se to događa i s lijeve i s desne strane političkog spektra.

"Na ekstremnoj ljevici, koja je jedina dosad pokušavala artikulirati glasove mladih i tom retorikom davno prije ovih nemira privukla veliki dio tih ljudi, mnogi od njih nisu glasači, ali bit će možda na nekim budućim izborima jer su u dobi od 15 do 18 godina, dakle puno su premladi za ove izbore.

Njima je to došlo kao savršen dar u predizbornoj kampanji: 'Vidite, mi se zauzimamo za vas, mi pričamo o vašim problemima'.

S druge strane, ekstremna desnica instrumentizira taj drugi dio – to su predgrađa, to su imigranti – i pokušava prebaciti odgovornost, kao i uvijek, na nešto što nema veze sa školstvom, na ono što je njihova tema u politici, a to je sigurnost ili nesigurnost.

Oni iskorištavaju ono što je televizijski atraktivno – nemire, 'sudare' policije s migrantima. Ono što vidimo na ekranima puno je više televizijski atraktivno od ljudi koji sjede za stolom i razgovaraju te pokušavaju pronaći rješenje.

Naravno, rješenje se ne može pronaći jer nije u pitanju jedan jedini problem, već je problem sustavski, a sustav je jako teško i dugotrajno promijeniti", rekla je profesorica.

"Ljudi u Francuskoj se masovno osjećaju kao da nemaju izbora, što god izaberu nije dobar izbor"

Govoreći o atmosferi u Francuskoj uoči izbora, Janković je rekla da se među dijelom stanovništva osjeća rezignacija zbog toga što se godinama raspravlja o istim problemima bez konkretnih rješenja.

"U dijelu Francuske koji nije radikaliziran osjeća se neka vrsta rezignacije i to nije od danas. To se osjeća već godinama, da stalno pričamo o istim problemima. I mi zaista i pričamo stalno o istim problemima – sigurnosti, prosvjeti, imigraciji se priča već desetke godina – i nijedna vlast nikada nije uspjela pronaći rješenje koje bi zadovoljilo jedan dio populacije, a kamoli cijelu populaciju.

Ljudi se masovno osjećaju kao da nemaju izbora, da što god izaberu nije dobar izbor. Vrlo je moguće da će se jedan dio glasača okrenuti ekstremima jer ekstremi nikada nisu bili na vlasti u Francuskoj pa će probati to.

Možda će ovi prosvjedi galvanizirati centar jer centar više ne postoji – niti socijaldemokratski niti desni centar više ne postoji", rekla je Janković.

"U Francuskoj se očekuje da promjene dođu izvana"

Komentirajući pad popularnosti centrističkih stranaka u nizu europskih zemalja, Janković je istaknula da se one, prema njezinu mišljenju, nisu uspjele nositi s dugotrajnim problemima.

"Upravo zato što nisu u stanju naći rješenje za probleme koji su dugotrajni. Problemi velikih školskih razreda, cijene energenata, problemi inflacije... Nisu problemi koje netko može jednim potezom riješiti, nisu problemi koje nijedna zemlja ne može sama riješiti.

Mi smo možda malo razmaženi jer smo naučili da nam je u svakoj generaciji bolje, da taj rast može biti očit, kao što je bio nakon Drugog svjetskog rata.

Nešto što se dogodilo u zadnjih nekoliko generacija, pogotovo u Francuskoj, jest: 'Ja sam važan, ja to zaslužujem, ali mi to netko mora dati'. I to je jedna vrsta načina razmišljanja koji blokira dosta promjena u Francuskoj jer se očekuje da promjene dođu izvana", kazala je profesorica Janković.