Švedska upozorava: Putinova vojska botova cilja izbore u Njemačkoj i Francuskoj

Magnus Hjort, glavni direktor švedske Agencije za psihološku obranu, u razgovoru za POLITICO upozorio je da izbori predstavljaju "priliku" za informacijski rat Vladimira Putina, čiji je cilj dodatno polarizirati i podijeliti europska društva.

Kako je rekao, jedan od glavnih ciljeva Kremlja jest potaknuti birače da preispitaju trebaju li njihovi političari nastaviti slati novac i oružje Ukrajini. To se, dodao je, nastoji postići širenjem lažnih priča o korupciji u Ukrajini i drugim navodnim zlouporabama.

Hjort i njegov tim ne smatraju da Moskva cilja na nedjeljne parlamentarne izbore u Švedskoj. Jedan od razloga za to jest činjenica da u zemlji postoji široka podrška politici pomaganja Ukrajini.

Umjesto toga, smatra Hjort, Rusija se usmjerava na utjecajnije europske zemlje u kojima se približavaju izbori. Među njima su Njemačka, gdje slijede regionalni i lokalni izbori, te Francuska, u kojoj iduće godine počinje predsjednička izborna kampanja. U tim zemljama krajnje desne stranke koje se smatraju naklonjenijima Moskvi mogle bi ostvariti dobre rezultate.

"Naša je procjena da Rusija daje prednost drugim izborima, drugim zemljama, većim zemljama u Europi. U Njemačkoj nam predstoje regionalni i lokalni izbori. U Francuskoj su iduće godine predsjednički izbori", rekao je Hjort.

U Njemačkoj sve više zabrinutosti zbog ruskog hibridnog ratovanja

Hjortovo upozorenje stiže nakon upozorenja o pokušajima Rusije da ovog mjeseca utječe na birače u Njemačkoj, kao i kontroverze koja je uoči nedjeljnih izbora u Švedskoj izbila zbog veza jednog dužnosnika krajnje desnice s Moskvom.

U Njemačkoj su sve izraženije zabrinutosti zbog hibridnog ratovanja Kremlja. Među njima je i napad dronom na zračnu luku u Leipzigu, kao i širenje lažnih objava i videosnimki na društvenim mrežama kojima se kandidate na izborima neistinito optužuje za korupciju i seksualne prijestupe.

Novi izbori održat će se 20. rujna u Berlinu i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, a očekuje se dobar rezultat krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).

U Francuskoj u anketama vodi Marine Le Pen, čija se stranka Nacionalno okupljanje u prošlosti suočavala s kritikama zbog simpatija prema Rusiji, uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine.

'Društvene mreže moraju učiniti više'

Akteri povezani s Rusijom posljednjih su godina koristili dezinformacije i kampanje utjecaja usmjerene protiv Švedske, među ostalim i uoči njezina ulaska u NATO.

Hjort smatra da bi društvene mreže trebale učiniti više kako bi uklonile mreže automatiziranih računa koje šire strane dezinformacije i provode kampanje utjecaja.

Na pitanje je li zadovoljan naporima koje u borbi protiv tog problema ulažu Meta, TikTok i X, odgovorio je:

"Što se tiče platformi? Ne, mislim da bi platforme trebale učiniti više kako bi svoje platforme očistile od tih mreža botova. Dakle, ima prostora za poboljšanje. Velike društvene mreže imaju svoj 'program', a to je zarađivanje novca", rekao je.

"Mi imamo drugačiji program. Želimo se riješiti mreža botova koje ciljaju naše demokracije. Naravno, oni ih ne žele na svojim platformama. To nije problem, ali uklanjanje takvih mreža predstavlja gnjavažu", dodao je.

Hjort je dodao:

"Moramo podići razinu svoje igre. Moramo pronaći bolje načine zaštite naših demokracija. Moramo surađivati s kolegama iz drugih europskih zemalja i moramo pronaći način da mnogo učinkovitije vodimo kvalitetan dijalog s platformama."

Borba protiv Putinove mašinerije laži

Hjort kaže da njegova agencija bilježi "stalan priljev" pokušaja manipulacije stranim informacijama i uplitanja iz zemalja među kojima su Rusija, Kina i Iran.

Posljednjih dana njegov je tim pronašao dokaze o pokušaju dezinformacijske kampanje povezane s Rusijom, pri čemu je korištena takozvana metoda matrjoške, odnosno ruske lutke.

Cilj te metode je odvratiti pažnju provjeravatelja činjenica, novinara i drugih osoba slanjem e-mailova u kojima se tvrdi "pogledajte što Rusi rade", objasnio je Hjort.

"Ideja je da oni to preuzmu, odu na stvarnu videosnimku ili što god to bilo i potom je objave uz provjeru činjenica u kojoj će reći: 'Ovo je lažno', i, znate, tako troše vrijeme na bavljenje time."

Hjort smatra da je najbolji način borbe protiv takvih kampanja jednostavno ne davati im dodatnu pozornost.

"Mnoge od tih stvari treba ignorirati", rekao je, umjesto da se upadne u rusku "zamku". "Žele vas uvući, žele da se naljutite, žele da se uzbudite. Žele da reagirate, žele da dijelite informacije koje polariziraju... Zato je najbolje ostaviti ih nezamijećenima."

'Mreža za odmore'

Hjort je rekao da je jedan državni akter, kojeg švedske vlasti javno nisu imenovale, stajao iza mreže od 1200 bot računa na X-u, bivšem Twitteru, usmjerene protiv Švedske i drugih zemalja s ciljem podjele društva.

Mreža je dobila nadimak "mreža za odmore" jer su računi u početku naizgled objavljivali bezazlene sadržaje, poput tema vezanih uz godišnje odmore i sport.

Ukupno je mreža tijekom 2025. i 2026. objavila 50.000 objava i komentara u kojima su se namjerno iznosili polarizirajući stavovi – snažno za ili protiv ključnih političkih pitanja, navodi Agencija za psihološku obranu.

"Ovako možete djelovati ako želite polarizirati društvo", rekao je Hjort.

O izborima u Švedskoj: Trenutačno ne vidimo koordiniranu kampanju usmjerenu protiv nas

Šef Agencije rekao je da je njegov tim spreman reagirati na sve što bi se moglo dogoditi u posljednjim danima švedskih izbora. U tome blisko surađuju sa sigurnosnim službama, izbornim vlastima i agencijom za civilnu zaštitu, u okviru strukture uspostavljene radi zaštite demokracije.

Zasad ga ne zabrinjava mogućnost ruskog utjecaja na izbornu kampanju. "Naša je procjena da trenutačno ne vidimo koordiniranu kampanju usmjerenu protiv Švedske", rekao je.

Prema Hjortu, najveći rizik za nedjeljne izbore možda bi mogao biti upravo pretjerani strah građana od ruskog utjecaja.

"Možda bi strah od stranog uplitanja mogao biti jedan od najvećih problema", rekao je Hjort.

"Može doći do pretjerivanja u vezi s prijetnjom, a to bi moglo dovesti do toga da netko kaže da izbori nisu bili pošteni, da su izbori bili meta napada. To bi moglo otežati formiranje stabilne vlade nakon izbora", kazao je.