Oglas

istraga oko Deutsche Bank

Trump u središtu velike financijske afere: Pranje novca, špijuniranje, poslovanje s Rusijom...

author
N1 Info
19. stu. 2026. 08:49
In this pool photograph distributed by the Russian state agency Sputnik, US President Donald Trump walks after a meeting with Russia's President on the sidelines of the Asia-Pacific Economic Cooperation (APEC) Summit in Shenzhen
Sergei BOBYLYOV / POOL / AFP

Godinama su poslovni odnosi Donalda Trumpa s Rusijom izazivali sumnje. Koji ga financijski interesi povezuju sa zemljom čijeg je predsjednika, Vladimira Putina, u više navrata obasipao pohvalama?

Oglas

Bivši voditelj predsjedničke kampanje Donalda Trumpa, Paul Manafort, bio je, prema navodima iz istrage američkih vlasti, osumnjičen da je interne informacije iz kampanje prosljeđivao muškarcu za kojeg američke vlasti vjeruju da je povezan s ruskom obavještajnom službom. Međutim, dosad nisu pronađeni dokazi da je sam Trump bio kompromitiran svojim poslovnim odnosima s Rusijom, piše Financial Mail.

No dokumenti iz baze procurjelih podataka Inside Deutsche Bank sada pokazuju da je ta globalna bankarska institucija godinama raspolagala potencijalno ključnim dokazima o Trumpovim vezama s Rusijom.

Procurjeli dokumenti otkrivaju da je banka, obrađujući uplate nekim od brojnih Trumpovih tvrtki, u internom memorandumu iz svibnja 2020. potvrdila da su dvije njegove tvrtke sudjelovale u transakcijama sa subjektima koji su, prema dostupnim informacijama, povezani s mrežama za pranje novca u Rusiji i susjednom Azerbajdžanu.

To se dogodilo unatoč tome što je jedan od viših pravnih savjetnika banke ranije, u nacrtu odgovora američkim vlastima, interno naveo da banka do travnja 2019. nije bila upoznata ni s kakvim vezama između Trumpa i Rusije „povezanima s poslovanjem gospodina Trumpa s Deutsche Bankom”.

U sklopu takozvane Ruske praonice novca (Russian Laundromat) golema kriminalna financijska infrastruktura korištena je za izvlačenje milijardi dolara iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza između 2011. i 2014. godine. Tu je shemu prvi razotkrio Projekt za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP).

Zasebna Azerbajdžanska praonica novca (Azerbaijani Laundromat), koja je djelovala između 2012. i 2014., omogućila je prebacivanje milijardi dolara kroz mrežu fiktivnih tvrtki i bankovnih računa. Novac se često koristio za utjecaj na europske političare u interesu represivnog azerbajdžanskog režima.

Mnoge transakcije povezane s Azerbajdžanskom praonicom novca prolazile su kroz estonsku podružnicu Danske Banka, koja će poslije postati jedan od simbola te afere.

Dok je novac završavao kod utjecajnih osoba diljem Europske unije, danski medij Berlingske i OCCRP izvijestili su da se u središtu sheme nalazila fiktivna tvrtka registrirana u Ujedinjenom Kraljevstvu pod nazivom Faberlex.

Novinari koji su istraživali dokumente iz baze Inside Deutsche Bank sada su otkrili da je Faberlex, čini se, poslovao s najmanje jednom tvrtkom u Trumpovu vlasništvu.

Bankovni izvod Faberlexa do kojeg su došli novinari pokazuje da je između svibnja 2013. i svibnja 2015. na račun tvrtke uplaćeno gotovo milijardu dolara kroz stotine različitih transakcija. U istom je razdoblju s računa isplaćen potpuno jednak iznos, do posljednjeg centa.

Samo nekoliko tjedana prije nego što je Trump 16. lipnja 2015. u Trump Toweru na Manhattanu objavio kandidaturu za republikansku predsjedničku nominaciju, provedena je transakcija čiji se iznos, do posljednjeg centa, podudara s transakcijom koju je Deutsche Bank poslije interno označio.

Bankovni izvod Faberlexa za razdoblje od 2013. do 2015. pokazuje da je ta tvrtka 28. travnja 2015. uplatila 141.261,82 dolara Trumpovoj tvrtki THC Baku Services LLC.

Usporedbom te transakcije s dokumentima iz baze Inside Deutsche Bank novinari su otkrili da se potpuno jednak iznos, 141.261,82 dolara, pojavljuje u internom memorandumu koji je u svibnju 2020. sastavio stručnjak Deutsche Banka za suzbijanje financijskog kriminala.

U tom je memorandumu stručnjak sastavio popis prijava sumnjivih aktivnosti (Suspicious Activity Reports, SAR) povezanih s tvrtkom THC Baku Services LLC i drugom Trumpovom tvrtkom, DT Marks Baku LLC.

Memorandum pokazuje da je banka, mnogo prije nego što je njezin viši pravni savjetnik interno ustvrdio da nije upoznata s vezama između Trumpa, Rusije i Deutsche Banka, raspolagala opsežnim informacijama o transakcijama tih dviju Trumpovih tvrtki i njihovim mogućim poslovnim vezama s Rusijom i Azerbajdžanom.

Deutsche Bank odbio je komentirati Trumpa.

Banka je općenito navela da je „bankama zakonom zabranjeno komentirati razgovore s američkim nadzornim tijelima i prijave sumnjivih aktivnosti, uključujući njihovo postojanje ili nepostojanje”.

Trump nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Trumpov toranj u Bakuu

Prema javno dostupnim dokumentima, Trump je do 2015. imao najmanje dvije tvrtke čiji su nazivi sadržavali ime azerbajdžanskog glavnog grada.

Godinu ranije njegova je organizacija objavila namjeru izgradnje luksuznog nebodera na obali Kaspijskog jezera.

Trumpovi poslovni partneri u planiranom projektu u Azerbajdžanu bili su javno povezivani s utjecajnom obitelji Mammadov.

U jednoj diplomatskoj depeši američki diplomati opisali su tadašnjeg ministra prometa Ziyu Mammadova, glavu te obitelji, kao osobu ozloglašenu zbog korupcije. Ništa u materijalima koje su novinari pregledali ne povezuje Mammadova sa sumnjivim transakcijama povezanima s bilo kojom od tvrtki.

Azerbajdžan je već desetljećima represivna država. Nafta i plin omogućili su iznimno bogaćenje malobrojne elite, korupcija je raširena, a novinari i oporbeni političari izloženi su progonu.

Možda nema upečatljivijeg simbola te korupcije od poznate mreže za pranje novca.

Ključnu ulogu u toj shemi imala je estonska podružnica najveće danske banke, Danske Banka, koja će poslije platiti goleme kazne zbog svoje uloge u aferi.

Interna elektronička prepiska Deutsche Banka pokazuje da je banka još 2016., na zahtjev američkog Ministarstva pravosuđa (DOJ), američkoj vladi dostavila početno izvješće o estonskoj podružnici Danske Banka.

Otprilike godinu dana nakon što je Deutsche Bank komunicirao s Ministarstvom pravosuđa, vodeći demokrati u američkom Kongresu uputili su banci oštro intonirano pismo s pitanjima o Trumpu, koji je nedugo prije toga izabran za predsjednika.

Među ostalim, željeli su znati je li ruska vlada jamčila za bilo koji kredit koji je Deutsche Bank odobrio Trumpu, jesu li ti krediti na neki drugi način bili povezani s Rusijom te jesu li subjekti povezani s Trumpom ikada izazvali širu zabrinutost zbog mogućeg pranja novca.

Do 2017. Deutsche Bank pokrenuo je internu istragu Trumpovih poslova pod nazivom Projekt Broadway.

Direktori banke opisivali su je kao istragu povezanu s „obitelji Trump i njezinim poslovanjem s Deutsche Bankom”.

Istraga je s vremenom postala toliko složena da se u jednoj internoj poruci navodi kako ni sami direktori više nisu znali što jest, a što nije dio projekta Broadway.

Banka je također razvila strogo povjerljivu politiku postupanja s posebno obuhvaćenim klijentima (covered clients), namijenjenu upravo Trumpu, kroz interni projekt nazvan Novus Ordo, odnosno Novi poredak.

Interni dokumenti pokazuju da je definicija takvog klijenta obuhvaćala predsjednika „i druge visoke članove ili savjetnike njegove vlade, njihove rođake i bliske suradnike”.

Na popis su s vremenom uvršteni Trumpov nekadašnji voditelj kampanje Manafort, zet Jared Kushner i kći Ivanka Trump.

Do 2020., kada se Trump približavao kraju svojeg prvog predsjedničkog mandata, Projekt Broadway trajao je već otprilike tri godine.

Iz tog se razdoblja posebno izdvaja važan memorandum s naslovom „Trump/Kushner”.

Memorandum iz svibnja 2020. sastavio je Brian Hagerty, tadašnji direktor američke jedinice Deutsche Banka za obavještajne podatke o financijskom kriminalu.

U dokumentu se navodi da je do prethodnog mjeseca podneseno oko 59 prijava sumnjivih aktivnosti povezanih sa 140 subjekata.

U bankarskom sustavu SAR je povjerljivi dokument koji banka podnosi američkim vlastima kada utvrdi transakcije ili aktivnosti za koje sumnja da bi mogle uključivati financijski kriminal.

Hagertyjev memorandum pokazuje da se više od tri milijuna dolara, obuhvaćenih brojnim prijavama spomenutima u dokumentu, odnosilo na transakcije s Trumpovim tvrtkama DT Marks Baku LLC i THC Baku Services LLC.

Trumpove financijske prijave, kao i dokumenti iz američkih sudskih postupaka, dodatno potvrđuju da su obje tvrtke u njegovu vlasništvu.

Prema Hagertyjevu memorandumu, obje tvrtke bile su predmet prijave sumnjivih aktivnosti podnesene 16. siječnja 2020. te su navedene kao „sumnjivi subjekti”.

Hagerty je dodao da Trump osobno nije bio naveden kao osumnjičenik u toj prijavi te da nijedna od dviju tvrtki nije bila klijent Deutsche Banka, iako su obje bile obuhvaćene definicijom posebno obuhvaćenog klijenta.

Prijava je podnesena zato što su aktivnosti uključivale negativne informacije o poslovnim praksama, osobe čiji identitet nije bio nedvojbeno utvrđen te subjekte i aktivnosti povezane sa shemom pranja novca poznatom kao Azerbajdžanska praonica novca.

Trump nije odgovorio na zahtjev za komentar, a novinari nisu uspjeli stupiti u kontakt s Hagertyjem.

Memorandum ne navodi čemu su služili spomenuti novčani transferi, ali sadržava podatke koji sežu sve do 2014. godine.

Sumnjive transakcije i veze s mrežama za pranje novca

Prema memorandumu, Deutsche Bank je 21. kolovoza 2014. označio tri bankovna transfera upućena tvrtki DT Marks Baku LLC kao sumnjiva.

Novac je poslao klijent estonske podružnice Danske Banka.

U memorandumu se navodi da su transakcije izazvale upozorenje dijelom zato što nije bilo moguće utvrditi odnos između uključenih strana.

Dokument također pokazuje da su transakcije između tvrtke DT Marks Baku LLC i subjekata koji su, prema dostupnim informacijama, povezani s Ruskom i Azerbajdžanskom praonicom novca bile uključene u ranije prijave sumnjivih aktivnosti podnesene 2017. i 2019. godine.

Međutim, u memorandumu se napominje da nijedna od Trumpovih tvrtki u tim prijavama nije bila navedena kao subjekt koji je druga ugovorna strana u transakciji.

Hagertyjev memorandum također ne upućuje na to da je Trump osobno bio naveden u prijavama iz 2017. i 2019., niti identificira banke korištene u tim transakcijama.

Transakcije povezane s drugom Trumpovom tvrtkom, THC Baku Services LLC, također su u više navrata označavane kao sumnjive.

U memorandumu se navodi da je 2018. transakcija između THC Baku Services LLC i „subjekta koji je navodno povezan sa shemom Ruske praonice novca” bila „uključena u prijavu sumnjivih aktivnosti”.

Dokument spominje i drugu transakciju povezanu s istom tvrtkom, ovaj put u iznosu od 141.261,82 dolara.

Memorandum ne otkriva tko je poslao ni tko je primio novac u toj transakciji.

Međutim, koristeći bankovni izvod Faberlexa do kojeg su došli, novinari su otkrili da se taj iznos, do posljednjeg centa, podudara s uplatom koja je, prema izvodu, 28. travnja 2015. poslana s Faberlexova računa u estonskoj podružnici Danske Banka na račun tvrtke THC Baku Services LLC.

U Faberlexovu izvodu ta je uplata označena kao „Račun 2”.

Nekoliko dana ranije uplata istog iznosa bila je poslana drugoj Trumpovoj tvrtki, DT Marks Baku LLC, ali je potom opozvana.

Ta opozvana uplata sadržavala je identifikacijski broj za usmjeravanje bankovnih transfera koji upućuje na to da je novac vraćen iz banke Capital One.

Riječ je o banci kojom se Trump godinama koristio za osobne financije, a koju dokumenti iz američkih sudskih postupaka povezuju i s tvrtkama DT Marks Baku LLC i THC Baku Services LLC.

Capital One ne spominje se u Hagertyjevu memorandumu.

Banka Capital One nije odgovorila na zahtjev za komentar, kao ni poznate kontaktne osobe povezane s Faberlexom.

Danske Bank u svojem je odgovoru naveo:

„Slučaj pranja novca nedvojbeno je bio iznimno ozbiljan i ono što se događalo tijekom tih godina nikada se nije smjelo dogoditi. Tada smo izrazili žaljenje zbog toga i otad to dosljedno ponavljamo.”

„Slučaj je bio predmet opsežnih istraga koje su proveli banka i nadležna tijela, a 2022. postupak je zaključen koordiniranim nagodbama s danskim i američkim vlastima.”

„Od tada je Danske Bank proveo temeljite promjene u cijeloj banci te znatno uložio u sustave, kapacitete i kontrolne mehanizme usmjerene na sprječavanje i otkrivanje financijskog kriminala.”

Nakon što su mu novinari predstavili slijed događaja, jedan europski istražitelj koji je radio na slučaju Azerbajdžanske praonice novca izjavio je:

„Svaka tvrtka koja je primila novac od Faberlexa već je u samom početku izrazito sumnjiva.”

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama