40, 50, 60, čak i 70 posto: Jesu li popusti doista stvarni ili tek dobro osmišljena marketinška zamka?

40, 50, 60, čak i 70 posto. Natpisi koji ovih dana privlače kupce u trgovine. Počelo je ljetno sezonsko sniženje, a s njime i potraga za najboljim ulovom.

“Ne kupujem na sniženjima, a baš i puno ne vjerujem, jer je obična ona jako, jako loša roba na sniženju do 50%. Ovo drugo nije zanimljivo”, rekla je jedna potrošača našem novinaru.

Što kažu kupci?

“Nisu sniženja kao nekad. Nekad su bila veća. Treba zapravo pratit, da. A ja najviše pratim dječju robu, kako ona raste, onda zapravo to najviše pratim, da”, kaže druga.

No kriju li se iza velikih postotaka doista velike uštede ili tek dobar marketinški trik?

Jedna od nepoštenih praksi bila je da se cijena proizvoda neposredno prije sniženja poveća, kako bi kasnije popust izgledao veći nego što stvarno jest. Upravo bi tome trebala stati na kraj obveza koja od danas vrijedi za sve trgovce.

Nova pravila

“Trebala bi biti istaknuta ta najniža cijena i ova sad snižena i da vidimo onda postotak, tamo piše da to usporedimo. Trebali to biti na svakom artiklu? Na koji način? Na svakom artiklu koji je snižen, to treba biti. Znači najniža cijena u zadnjih 30 dana i ta snižena cijena i onda mi trebamo usporediti je li to to, a ako je kupimo, a ako nije, maknemo se i ovog trgovca prijavimo”, ističe Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača.

Građani nepovjerljivi

Građani ne vjeruju slijepo velikim natpisima o popustima. Iskusniji kupci zato razvijaju vlastite metode. Prate cijene proizvoda koje redovito kupuju, uspoređuju ih među trgovinama i tek tada odlučuju isplati li se kupnja.

Kažu nam da uglavnom idu u trgovinu u kojoj inače kupuju, pa onda znju koliko je prava cijena i koliko bi trebalo biti na sniženju, pa onda nema baš tih prevara.

Ako primijete da trgovac mulja, odnosno ne poštuje pravila ili kupca dovodi u zabludu, slučaj bi trebao preuzeti Državni inspektorat.

"Nije poanta u kažnjavanju"

Knežević naglašava kako bi inspektori trebali obilaziti te prodavaonice i ne kažnjavati u startu.

“Nije suština u kažnjavanju, Državni inspektorat ima mogućnost upozoriti što to nije u redu i narediti da to naprave kako treba. Za potrošača je važnije da on to plati po onoj cijeni po kojoj treba, nego da taj trgovac bude kažnjen, plati nekakvu kaznu, a nastavi sa tom lošom praksom”, rekla je Knežević.

Najveći postotak popusta ne mora značiti i najveću uštedu. Treba usporediti ponude i ne kupovati samo zato što proizvod nosi oznaku "sniženo" jer najbolja kupnja nije ona s najvećim popustom, nego ona koja je doista jeftinija.

Više pogledajte u prilogu Matea Kellera.