Alarm u KBC-u Split: Zbog rekordnog broja bolovanja bolnica se okreće stranim radnicima

U Kliničkom bolničkom centru Split, nakon što se i ovog lipnja stopa bolovanja približila četvrtini ukupnog broja zaposlenih, počeli su razmišljati o uvozu radne snage, zasad prvenstveno za pomoćne poslove poput čišćenja, potvrdio je Damiru Petranoviću iz Tportala ravnatelj KBC-a Split Krešimir Dolić.

"Bilo bi nerealno i neodgovorno ne razmišljati o tome jer zdravstvene zaštite ne može biti bez čistih prostorija. Definitivno smo iscrpili sve mogućnosti na domaćem tržištu rada: uporno ponavljamo natječaje na kojima se ne pojavljuju kandidati, što je očito bumerang turizma. Dodatna okolnost jest povećan broj bolovanja u ljetnim mjesecima, što smo primijetili, ali nismo ovlašteni dovoditi u pitanje, pa nam je ukupno sve teže organizirati rad naših službi", rekao je Tportalu Dolić.

Strani radnici već su angažirani u KBC-u Rijeka, dok je KBC Zagreb dio potreba za pomoćnim osobljem riješio putem vanjskih tvrtki. I neke manje zdravstvene ustanove također su posegnule za takvim rješenjima.

U splitskoj bolnici i dalje postoji kroničan nedostatak medicinskih sestara, a problem su pokušali ublažiti različitim mjerama. Ipak, zasad ne razmatraju podnošenje zahtjeva za interventnim uvozom radne snage iz trećih zemalja jer postoji prepreka u obliku neusklađenosti obrazovnih sustava.

Više od 1000 zaposlenih bilo na bolovanju

Od ukupno 4536 zaposlenih u KBC-u Split, tijekom lipnja na bolovanju je bilo 1027 osoba. Među njima je 177 liječnika, 420 medicinskih sestara, tehničara i primalja, 70 administrativnih radnika, 181 zaposlenik iz kategorije pomoćnog osoblja te 179 zaposlenih iz kategorije ostalih.

Iako se sličan trend povećanog broja ljetnih bolovanja bilježi i u drugim hrvatskim bolnicama, situacija u Splitu specifična je jer je riječ o zdravstvenoj ustanovi koja je uvjerljivo najopterećenija u Hrvatskoj. KBC Split tijekom ljeta skrbi za gotovo milijun stanovnika i najmanje pola milijuna turista.

Zbog takvog opterećenja mnogi liječnici i medicinske sestre teško uspijevaju koristiti godišnje odmore tijekom ljetnih mjeseci, i zbog povećanog obujma posla i zbog visokog broja bolovanja. Uprava splitske bolnice ranije je od Vlade zatražila pomoć u medicinskom kadru tijekom turističke sezone, po uzoru na način na koji se pomoć na obali osigurava policiji i vatrogascima.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić ovog je tjedna potvrdila da se, dok je bila dugogodišnja ravnateljica pulske bolnice, također susretala s povećanim stopama bolovanja koje su se često pojavljivale u istom razdoblju godine. Kao ministrica sada se suočila i s problemom u najvećoj hrvatskoj zdravstvenoj ustanovi, KBC-u Zagreb, kojemu također nedostaje pomoćnog osoblja. Dio potreba tamo su pokušali riješiti angažiranjem vanjskih tvrtki, a dodatno će ublažiti kriterije na javnim natječajima tako da za zapošljavanje više neće biti potrebna ni završena osnovna škola.

Niske plaće otežavaju zapošljavanje

Čini se da je jedan od glavnih problema u prenisko postavljenim plaćama spremačica, ali i medicinskih sestara. Mnogima se više isplati raditi izvan zdravstvenog sustava, čak i kada im bolnica ponudi najviša dopuštena primanja.

U KBC-u Split stalno su otvoreni natječaji za medicinske sestre, no broj prijavljenih kandidata redovito je manji od očekivanog. Bolnica je zajedno s Gradom Splitom i Splitsko-dalmatinskom županijom osmislila model subvencioniranja smještaja za osoblje koje bi došlo raditi iz drugih hrvatskih županija, pa i iz Bosne i Hercegovine. Iako je početni interes postojao, rijetko se koja ponuda na kraju prihvati.

Ako netko dolazi raditi na sezonu u Split, logičnije mu je prihvatiti posao koji je bolje plaćen, primjerice u ugostiteljstvu.

Iz KBC-a Split potvrdili su za tportal da su u lipnju prošle godine na bolovanju imali 975 zaposlenika, odnosno 52 manje nego ove godine. Među njima se nalazi velik broj radnika koji su opravdano odsutni zbog stvarnih bolesti, brojnih trudnoća, ali i iscrpljenosti i umora. Ipak, postoje brojne indicije da je dio bolovanja lažan.

Problem predstavlja i sam postupak kontrole. Zabilježen je slučaj liječnice koja je telefonski kontaktirala privatni dom za starije osobe, a na poziv joj se javila medicinska sestra koja je bila odsutna upravo s njezina bolničkog odjela zbog bolovanja. Potvrđen je i slučaj zaposlenice koja je otvorila bolovanje, a potom na društvenim mrežama objavljivala fotografije s putovanja u inozemstvo. Prijava bolnice ipak je odbijena uz obrazloženje da "i putovanje može pomoći općem zdravlju pacijenta".

KBC Split, kao i mnogi drugi poslodavci u Hrvatskoj, najčešće ima ograničene mogućnosti djelovanja kod općenitih i teško provjerljivih dijagnoza poput bolova u leđima.

Što kaže HZZO?

Kontrole bolovanja u nadležnosti su Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, no iz HZZO-a su za Tportal pojasnili da podatke o privremenoj nesposobnosti za rad ne analiziraju prema poslodavcu, nego prema izabranom obiteljskom liječniku. Zbog toga nemaju podatke o tome je li tijekom ljeta bilo više bolovanja u KBC-u Split.

"Kontrole privremene nesposobnosti za rad (PNR) zaposlenika KBC-a Split su onoliko česte koliko bolnica HZZO-u dostavlja obrazložene zahtjeve za kontrolu PNR-a sukladno odredbi članka 48. stavka 9. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. U 2026. godini (od 1.1. do 17.07.2026.) bilo je devet (9) zahtjeva za kontrolu KBC-a Split sa sljedećim rezultatima: svih devet PNR-a bili su opravdani, od čega je dva PNR-a zaključio kontrolor HZZO-a, četiri je zaključio izabrani doktor prije kontrole te su tri PNR-a nastavljena i nakon kontrole. HZZO može kontrolirati PNR zaposlenih u KBC-u Split i kroz redovite kontrole PNR-a i posebna povjerenstva za kontrolu PNR-a, međutim njihov PNR se kontrolira jer su pacijenti određenog izabranog doktora, a ne zaposlenici nekog poslodavca, pa HZZO nema podatke koliko se PNR-a zaposlenih u KBC-u Split kontroliralo u redovitim kontrolama", poručuju iz HZZO-a.