Arsen Bauk: Hrvatska je postala neka vrsta 'huba' za opasan otpad iz inozemstva

Problem gospodarenja otpadom u Hrvatskoj već godinama postoji na lokalnoj razini, dok je slučaj iz Gospića ponovno otvorio pitanje može li država na nacionalnoj razini učinkovito nadzirati i riješiti zbrinjavanje otpada.

"Ovo što se dogodilo u Gospiću, što je USKOK objavio i što je pokrenulo javnu i političku raspravu o pitanju otpada, bilo je okidač za tako velike reakcije, ali na lokalnim razinama priča o otpadu tinja već godinama", rekao je Bauk.

Kao primjer je izdvojio Splitsko-dalmatinsku županiju, gdje je, kako je rekao, više od deset godina na vlasti ista županijska vlast, a centar u Lećevici još nije otvoren. Zbog toga gradovi i općine imaju problem s odlaganjem otpada.

Bauk je podsjetio i da je HDZ-ov gradonačelnik Splita Tomislav Šuta jedno vrijeme bio, kako kaže, na čelu Lećevice te da je obavijestio susjedne gradove i općine kako od određenog datuma ondje više neće moći odlagati otpad.

"Mi na Braču smo imali slučaj kada je odlukom Ministarstva, na čijem je čelu tada bio Tomislav Ćorić, donesena odluka da se zatvore odlagališta i da bude centralno odlagalište na području grada Supetra, protiv čega je gradsko vijeće tada podiglo i ustavnu tužbu", rekao je.

'Ministarstvo je sa sebe htjelo skinuti odgovornost po načelu 'brigo moja prijeđi na drugoga'

Dodao je da je Ustavni sud dao za pravo gradovima koji su podnijeli tužbu te pritom istaknuo odgovornost tadašnjeg ministra.

"U jednom vrlo šamarajućem obrazloženju Ustavni sud je dosta toga napisao o tome što ne valja u gospodarenju otpadom i posebno kako je Ministarstvo sa sebe htjelo skinuti odgovornost te prebaciti na jedinice lokalne samouprave po načelu 'brigo moja, prijeđi na drugoga', kao da jedinice lokalne samouprave imaju čarobni štapić gdje će i na koji način odlagati taj otpad", rekao je Bauk.

'Boban-Sanaderov kalendar'

Govoreći o problemu na Braču, naveo je i da su se godinama najavljivali različiti rokovi za otvaranje županijskog centra za gospodarenje otpadom.

"Taj slučaj barem kod nas ovdje na otoku, do otvaranja županijskog centra, koji će se jednom i otvoriti, na županijskoj skupštini sam to inače nazvao 'Boban-Sanaderovim kalendarom' jer su oni raznim navratima obećavali razne godine otvaranja, krenuvši od 2014., 2018. pa dalje", rekao je.

Na kraju je, dodao je, Vlada morala odobriti novac i za sanaciju odlagališta, čime se, prema njegovim riječima, "kupilo još vremena". Istodobno, neke druge jedinice lokalne samouprave u Dalmaciji otpad odvoze nekoliko stotina kilometara dalje.

O slučaju Gospić: Država je u tome sudjelovala

Bauk je pritom povukao razliku između problema s komunalnim otpadom i slučaja u Gospiću.

"Što se tiče Gospića, tu je ipak malo veća razina problema jer to nije komunalni otpad. To je opasni otpad koji je došao iz inozemstva, gdje je Hrvatska postala neka vrsta 'huba' za takav otpad", rekao je.

Kao jedno od ključnih pitanja izdvojio je kako je moguće da je tolika količina opasnog otpada tako dugo prolazila kroz sustav i završila ondje gdje je završila.

"Važno pitanje koje se moglo čuti i na izvanrednoj saborskoj sjednici, a to je kako da je tolika količina opasnog otpada toliko dugo išla i završila tamo gdje je završila. Vidimo da to nije samo Gospić", rekao je Bauk. Smatra da je potrebno odgovoriti i na pitanje odgovornosti države.

"Ako je država liberalizirala svojim propisima neke mogućnosti da se takve stvari događaju, i ako znamo da nije kontrolirala, onda s vrlo visokom vjerojatnošću možemo reći da je država u tome sudjelovala. Kad kažem 'država', ne mislim nužno na najviše državne dužnosnike, ali u toj hijerarhiji ima onih koji su u tome sudjelovali", rekao je.

'Ako ministrica okoliša ne može upravljati da se ne zamjeri premijeru, onda imamo jedan zatvoreni krug...'

Bauk je govorio i o inspekcijskom sustavu te promjenama u organizaciji Državnog inspektorata.

"Ako znamo da je uz jedan gromoglasni aplauz inspekcija izdvojena iz ministarstava i da je ponovno reformiran Državni inspektorat, iako je naša Vlada na drukčiji način organizirala inspekcijske službe, ako sustav više vjeruje Plenkoviću, čija je glavna osoba bila Andrija Mikulić, i ako ministrica ne može rukovoditi i upravljati da se ne zamjeri premijeru, onda imamo jedan zatvoreni krug u kojem je sve manje-više jasno", zaključio je Bauk.