Kako izgleda iznajmljivanje na crno? "Daj mi 500 eura, ponesi svoju posteljinu"

Vladin potez neće ni dodirnuti one koji rentaju na crno? 

Kod ilegalnog iznajmljivanja nema računa za goste. Nema ni plaćanja poreza, a prijavljenim se iznajmljivačima, kaže vlasnik apartmana iz Opatije, ruši cijena. piše Ida Balen za RTL.

"Čovjek iz Münchena kupi stan u Hrvatskoj, uloži novac. On je u Münchenu može se oglašavati, može prijatelj s posla. On kaže, 'čuj imam stan u Opatiji i možeš ići tamo deset dana s familijom, daj mi 500 eura, 50 eura po danu, uzmi svoju posteljinu, za sobom počisti i to ti je to'", priča vlasnik apartmana u Opatiji Vili Jeletić. 

Gošća iz Mađarske apartman u Opatiji iznajmila je preko platforme. Jedina opcija za nju su bili registrirani iznajmljivači.

"Ako se išta dogodi, znamo da možemo otići i žaliti se, ako je potrebno. Također, sigurno je jer smo mogli vidjeti mišljenja i odabrali smo apartman koji je dobro ocijenjen", kaže Elizabeth iz Mađarske. 

Vlada je uvela jedinstveni registracijski broj kojeg mora imati svaki iznajmljivač. To, poručuju iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače, one koji rentaju na crno neće ni dodirnuti. Kod njih većinom ide po principu - ključ u ruke.

"Želimo naglasiti da je u ovom trenutku u nekomercijalnom smještaju, gdje ljudi dolaze u svoje vikendice 700 tisuća kreveta, a kod nas registriranih iznajmljivača 650 tisuća. A još postoji i nepoznat broj kreveta koji uopće nisu registrirani, a sigurno se koriste", govori Vedran Tomić, predsjednik udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače.

Koje je rješenje?

Turisti uglavnom kažu da su sigurniji kad su prijavljeni, ali ako bi im se ponudila niža cijena, o tome bi neki razmislili. Iznajmljivači napominju da rješenje za zaustavljanje iznajmljivanja na crno postoji.

"Ja sam dosta razmišljao o tome. Jedino rješenje je osnovat agenciju, državnu agenciju koja bi radila na tome. Ljude koje bi zaposlili profesionalce, koji govore četiri jezika, koji će razumjeti je li gost legalno tu, ilegalno i tako dalje", govori Jeletić. 

"Trebalo bi se krenuti od puno većeg broja inspekcije, od puno većeg broja kontrola. Od kontrola gdje ti ljudi koji uđu u Hrvatsku borave. Oni moraju bit negdje prijavljeni. Smanjenja broja ljudi koji se mogu registrirat kao obitelj i prijatelji", smatra Tomić.  

U Hrvatskoj je, govori, tek dvadesetak registriranih turističkih inspektora. Potpuno nerazmjerno s problemom ilegalnog iznajmljivanja.