mladen vedriš
Ekonomist za N1: "Sidrene cijene ne mogu utjecati na inflaciju. Postoji ona stara izreka..."
Ekonomist Mladen Vedriš gostovao je kod naše Hanan Nanić u N1 Studiju uživo i komentirao sidrene cijene i europski proračun.
"Postoji stara izreka da konja na silu možete dovesti do pojila, ali ga ne možete natjerati da pije vodu. Tako i sidrene cijene ne mogu promijeniti niti bitno utjecati na inflacijske tokove. Ako mene pitate, bilo bi razumnije to ostaviti kao prijedlog, tko to dobrovoljno želi napraviti kao jedan marketinški potez. Jer, svatko će rado pogledati cijenu koja je bila kad je mijenjana. Veliki kozmetički lanci već godinama imaju istaknut datum promjene cijene, to imaju bez ikakve prisile", rekao je.
Vedriš je dodao da se moglo ići drugačije. "Ostaviti mogućnost za one koji žele pokazati da ne mijenjaju cijene, da to čine svojom voljom, bez presinga. Jer, ruku na srce, nije sidrena cijena 10. rujan, istinska sidrena cijena je deset mjeseci prije uvođenja eura. Tad su cijene počele bitno rasti, svatko se pripremao, uzimao zalet za ono što će biti. A i nakon uvođenja eura nije to bilo zaokruživanje na lipu, dvije, nego je sladoled koji je koštao sedam kuna odjednom je koštao tri eura. Kad kažete tri, zvuči manje nego sedam, ali je to tri puta više", poručio je.
Istaknuo je da je nabijanje cijena krenulo prije, ali psihološki gledano, dodaje, ta nominalna vrijednost je omogućila da uvođenjem eura cijene u dobrom dijelu špekulativno eksplodiraju.
Cijene su nominalno porasle, i Vedriš navodi da će se teško ostvariti da se te cijene nominalno spuste. "Kompenzacija je bila u porastu osobnih dohodaka i mirovina. Nije suština u nominalnoj cijeni, nego u tome koliko za onaj budžet koji ste dobili možete kupiti. Tu će se, po meni, voditi glavne rasprave, pa i okršaji između Vlade i sindikata. Pregovori su u tijeku, i vidimo da sindikalni vođe ukazuju na realnu kupovnu moć, a ne nominalnu", pojasnio je.
Komentirajući europski novac, Vedriš kaže da je ključno razdoblje nakon 2030. godine, kad se očekuje nova financijska perspektiva. "U prošlosti je rast našeg BDP-a bio vezan uz priljev europskih sredstava. Često smo spominjali da rastemo brže od prosjeka Europe, što je bilo točno. Ali, rasli smo zahvaljujući tome da smo bili razvijeni i po koheziji nam je pripao relativno visok udio europskih sredstava. Nakon toga, a kao posljedica pandemije, desila se nova financijska perspektiva, i povukli smo izuzetno visoku količinu sredstava", kazao je.
Vedriš je rekao da ćemo sada dobivati relativno manje, ali ćemo u europski proračun uplaćivati relativno više.
Vedriš je nedavno izjavio da Hrvatska nije dovoljno razvijala proizvodne kapacitete koji bi mogli nadomjestiti gubitak ovih sredstava koja su pristizala proteklih godina.
"To je ključno pitanje. Mi smo relativno puno ulagali u infrastrukturu, od poljoprivrede, prometnica, škola. Sve bi to moralo poslužiti kao jačanje osnove da vaša ekonomija ima više proizvodnih kapaciteta. Europa je apsolutno odredila da mora ojačati svoju industrijsku proizvodnju, i u jednom kratkom razdoblju Europa do 2030. želi povećati udio industrije na 20 postotnih poena. Slikovito rečeno, Hrvatska je negdje na 10 i pol, i teško je očekivati da ćemo u roku od četiri-pet godina uspjeti udvostručiti udjel industrijske proizvodnje. A jedino industrija otvara kvalitetnija radna mjesta, zapošljava visokoobrazovane ljude. Servisne djelatnosti koje mi imamo, od turizma, dijelom građevine, iako ciklus tu završava nakon obnove od potresa, ne stvaraju dohotke više vrijednosti", objasnio je.
Kad se, kaže, ne stvara dohodak više vrijednosti, onda nemate jaču poreznu osnovicu. "Kad pogledate prosječnu razinu hrvatskih plaća i mirovina, vidjet ćete da je tu problem. Jer, osim pojedinih kategorija visokoobrazovanih u javnim upravama, zdravstvu i školstvu, prosjek plaća odgovara prosjeku kvalitete radnih mjesta na kojima ljudi rade", naveo je.
Problem koji nas muči u odnosu na prosjek Europe, je problem koji muči Europu u odnosu na Kinu i Ameriku, koje, konkurentski gledano, bježe. "Kad pogledamo sve razgovore oko tehnologija, novih tehnologija, umjetne inteligencije, električnih automobila - sve dolazi ili iz Kine ili Amerike. Europa je tu puki potrošač, a vremenom postaje tehnološki ovisnik", istaknuo je.
Istaknuo je da će se u idućoj financijskoj perspektivi drugačije dijeliti. Oko polovice će, kaže, biti kohezija, socijalni fondovi, poljoprivreda, infrastruktura, urbani razvoj. Dodao je da će druga polovica sredstava biti za podizanje konkurentske sposobnosti - koliko imate tvrtki koje mogu ponuditi novi proizvod, nove patente.
"I tu će biti konkurencija drugačije vrste. Dobivat će oni koji su najbolji, a ne oni koji su locirani tek toliko na određenom teritoriju", rekao je i dodao da će biti velika stvar ako Europska unija do proljeća ili ljeta donese novi proračun.
Naglasio je da jedna analiza ističe da sposobnost Hrvatske nije upitna na sredstvima kohezije, ali što se tiče konkurentskih pritisaka - to je za nas izazov.
Vlada bi, kaže, već sad morala početi raditi neke prilagodbe. "I ta sredstva koja smo utrošili, bila su dobrim dijelom u funkciji takvih prilagodbi. To vrijeme koje je ostalo do donošenja proračuna moramo iskoristiti da potaknemo one koji u tom natjecanju mogu sudjelovati. To se nekad zvalo industrijski šampioni, oni lideri koji vuku. I to će opet postati ključno pitanje, koliko imate jakih igrača koji na konkurentskoj sceni mogu povući, angažirati sredstva. A preko tih sredstava onda angažirati znanstvene kapacitete", rekao je.
Poručio je da bi Zagrebu trebao znanstveno-tehnološki park. "U Hrvatskoj postoje tvrtke koje imaju potrebe za suradnjom s akademskom zajednicom. Takav jedan projekt bi itekako otvorio interes i iz okruženja, vanjskih faktora. Hrvatska i Zagreb su zanimljivo mjesto za život i za rad. To bi bio dio fundamentalno bitnih prilagodbi, kao kad igrate nogomet. Ukoliko se promjene pravila igre, onda morate svoj stil igre prilagoditi novim pravilima", rekao je.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare