Ogorec za N1 o mimohodu u Parizu: Hrvatska će tamo biti kao članica NATO-a, a Srbija po sasvim drugoj liniji

Govorio je o eskalaciji sukoba SAD-a i Irana, o stanju na ratištu u Ukrajini te o sutrašnjem vojnom mimohodu u Parizu koji je izazvao političke razmirice u Hrvatskoj između Vlade i predsjednika Republike.

Novu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku Ogorec je nazvao tek jednom od epizoda u cjelokupnoj tamošnjoj situaciji.

"Vidimo da SAD imaju specifičan odnos prema svemu tome. Trump tvrdi da je Hormuški tjesnac u potpunosti otvoren što se njega tiče. Međutim, tjesnac nije pitanje Trumpa nego Irana i samo je Iran taj koji ima mehanizme da ga zatvori i otvori, U tome je suština trenutnog problema."

"Trump mora shvatiti da postoji i druga strana"

Pregovori SAD-a i Irana, kaže Ogorec, ipak idu dalje i to je dobra vijest u svemu što se tamo događa.

"Hoće li pregovori biti na sva zvona ili će, kao do sada, biti u kontekstu tihe diplomacije, to je druga priča. Bitno je da traju i da se ipak razgovara i pregovara."

Ogorec smatra kako u prvom redu Trump mora shvatiti da u pregovorima postoji i druga strana koja se također nešto pita.

"U tom smislu su i SAD i Iran na identičnim razinama, s tim da Iran ima određene prednosti u pregovorima. Bilo bi dobro da se ta činjenica shvati i prihvati i da se obje strane suzdrže od neprijateljstava i da memorandum koji su potpisale ostane platforma na kojoj će se nastaviti pregovori. To je jedini način da se izađe iz ove situacije."

Nije jasno tko sad vlada Iranom

Ogorec smatra kako SAD bez ozbiljne i opsežne kopnene operacije ne može postići ciljeve koje je planirao. No kopnena operacija bi im donijela vrlo ozbiljne probleme.

Na pitanje Tihomira Ladišića što Iran poručuje objavom meta na kojima su lica Donalda Trumpa, izraelskog premijera Netanyahua i talijanske premijerke Meloni, Ogorec je kazao da je to oblik specifičnog psihološkog ratovanja.

"To više služi za motivaciju vlastitog stanovništva i vlastitih oružanih snaga. Stavimo to u kontekst specijalnog rata."

A na pitanje kakva budućnost čeka Iran nakon pogreba vjerskog vođe Alija Khameneija i tko sad vlada državom, Ogorec je kazao kako se ne zna točno je li vlast sada u rukama Khameneijevog sina ili Revolucionarne garde. Također smatra kako za sada ne treba očekivati ikakvu oružanu pobunu protiv vlasti u Iranu.

"I Rusima i Ukrajincima je sada biti ili ne biti"

Na ratištu u Ukrajini sada je, kaže Ogorec, i jednoj i drugoj strani biti ili ne biti, a ključna je bitka za Donbas.

"Ako Ukrajinci uspiju odbaciti ruske snage od svojih ključnih utvrda na tom području, moguće je da će doći do ozbiljnih poteškoća unutar struktura ruskih Oružanih snaga, a onda i u samom političkom vrhu Rusije. Ako pak ruske snage uspiju zauzeti područje cijelog Donbasa, onda im je otvoren put k Dnjepru i oni će ostvariti zadane ciljeve vojnim putem."

Ogorec smatra kako Ukrajina ipak nema snage i mogućnosti preuzeti kontrolu nad Krimom.

"Za sada može samo gađati ciljeve po dubini i na Krimu i na širem prostoru Rusije. To neće dovesti do prevage na bojišnici, ali će u značajnoj mjeri destabilizirati i rusku političku scenu i gospodarsku situaciju. I na Krimu mogu tući samo ciljeve po dubini, ali ne više od toga."

"Srbija pozvana kao stara saveznica"

Danas počinje sastanak neformalne Koalicija voljnih, a sutra se u Parizu održava vojni mimohod povodom Dana Bastilje, francuskog nacionalnog praznika. Na pitanje Tihomira Ladišića kakva je pozicija Srbije koja je potvrdila sudjelovanje u mimohodu, Ogorec je ustvrdio kako Srbija nije članica Koalicije voljnih ni pokojem pitanju, ali je još od Prvog svjetskog rata partner Francuskoj.

"Pretpostavljam da je po toj liniji pozvana kao jedna od saveznica Francuske. Mislim da je to - to", kazao je.

Što se sudjelovanja Hrvatske, makar i s postrojbom vojne policije umjesto vojske, na tom mimohodu, Ogorec ističe da je svakako potrebno jer je Hrvatska članica NATO-a.

Transportni avioni, ali po standardima NATO-a

A eventualno sudjelovanje Hrvatske u formiranju eskadrile transportnih zrakoplova Airbus A400M neslužbeno dogovarano na prošlotjednom summitu NATO-a u Ankari, zasad nije prisnaženo ikakvim dokumentom te je samo na razini ideje. Stoga, smatra Ogorec, nema ni smisla do daljnjega govoriti o tome. A dva transportna zrakoplova Antonov, koje je Hrvatska donirala Ukrajini, nisu bili te veličine kakve bi bio Airbus A400M.

"Hrvatska prelazi na standarde NATO-a, a zrakoplovi Antonov su istočne proizvodnje i nisu po standardima NATO-saveza. Nama bi dobro došli neki drugi zrakoplovi tog tipa, ali zapadnih modela proizvodnje i NATO standarda", pojasnio je.