čeka li nas "zima stoljeća"?
Pojavila se još jedna anomalija, što nam donosi zima? Tri su scenarija

Hoće li nadolazeća zima donijeti obilje snijega i temperature ispod nule ili će prevladavati kiša, vjetar i neuobičajeno blago vrijeme? Iako je do početka zime još dosta vremena, prve dugoročne prognoze već potiču nagađanja o tome što nas očekuje.
Posebnu pozornost meteorologa trenutačno privlači snažna faza El Niña na području tropskog Pacifika. Temperatura mora na pojedinim područjima više je od 2,5 stupnja iznad dugogodišnjeg prosjeka, zbog čega se već govori o takozvanom "super-El Niñu".
Ovaj klimatski fenomen može snažno utjecati na vremenske prilike u različitim dijelovima svijeta. U Australiji može povećati opasnost od suše, dok u dijelovima Južne Amerike može pogodovati obilnim oborinama i poplavama. Međutim, za Europu situacija nije tako jednostavna.
El Niño nije presudan za europsku zimu
Kako piše Heute, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, El Niño na europsko vrijeme utječe uglavnom neizravno. Za zimske prilike na našem kontinentu puno su važniji mlazna struja (jet stream), polarni vrtlog te stanje iznad sjevernog Atlantika i Arktika.
Pritom povijest pokazuje da snažan El Niño ne znači automatski ledenu zimu. Tijekom jednog od najsnažnijih zabilježenih događaja, zime 1997./1998., Njemačka je primjerice imala jednu od najblažih zima. Stoga zasad nema razloga zaključivati da nam prijeti "zima stoljeća".
Uz "super-El Niño" pojavila se još jedna anomalija
Meteorolozi prate razvoj još jednog važnog klimatskog fenomena koji bi mogao utjecati na vremenske prilike tijekom zime 2026./2027. Uz snažni super-El Niño, koji se razvija u tropskom Pacifiku, pojavljuje se i pozitivna faza Indijskog oceanskog dipola (IOD).
Riječ je o pojavi kod koje se razvijaju velike razlike u temperaturi površine mora između zapadnog i istočnog dijela Indijskog oceana. Takve promjene ne ostaju ograničene samo na ocean – mogu utjecati i na atmosferu te promijeniti obrasce strujanja zraka na velikom području.
Prema sezonskim prognozama, pozitivni IOD mogao bi potrajati kroz jesen i početak zime. Njegov utjecaj tada bi se mogao kombinirati s cirkulacijom koju stvara snažni El Niño i zajedno utjecati na mlaznu struju (jet stream) na sjevernoj hemisferi, piše Severe Weather.
Dva oceana, jedan veliki utjecaj na vrijeme
Kombinacija super-El Niña i pozitivnog IOD-a mogla bi djelovati kao svojevrsni "dvostruki motor" atmosferske cirkulacije. Promjene tlaka, oborina i vjetrova u tropskim područjima mogu pokrenuti atmosferske valove koji se šire prema višim geografskim širinama i utječu na mlaznu struju.
Takav obrazac može mijenjati putanje oluja i raspored područja visokog i niskog tlaka na velikim udaljenostima. Utjecaj se tako ne zaustavlja na Pacifiku i Indijskom oceanu, nego se može proširiti preko Sjeverne Amerike prema Atlantiku i Europi.
Tri moguća scenarija
Meteorolozi trenutačno razmatraju nekoliko mogućih razvoja situacije.
Prvi scenarij donio bi uglavnom blago i kišovito vrijeme. Česti prodori ciklona mogli bi uzrokovati snažan vjetar, olujne pa čak i orkanske udare, a zbog obilnih oborina povećala bi se i opasnost od poplava.
Druga mogućnost je zima slična onima kakve smo posljednjih godina sve češće imali – promjenjiva i relativno blaga, uz povremene prodore hladnijeg zraka. Snijeg bi u nižim predjelima pritom bio rijedak i kratkotrajan.
Treći scenarij najviše bi razveselio ljubitelje snijega. Snažan El Niño mogao bi posredno utjecati na polarni vrtlog. Ako bi on oslabio i postao nestabilan, hladan polarni zrak mogao bi se spustiti daleko prema jugu. To bi moglo izazvati snažan prodor hladnoće, osobito u drugom dijelu zime.
Hladna i snježna zima zasad najmanje vjerojatna
Prema trenutačnim pokazateljima, zima koja bi cijelo vrijeme bila izrazito hladna i snježna zasad se smatra najmanje vjerojatnim scenarijem. Nešto izglednijom čini se kombinacija blažeg vremena i češćih oluja.
Ipak, dugoročne prognoze u ovoj fazi treba uzeti s velikim oprezom. Do početka zime vremenski obrasci mogu se značajno promijeniti.
Hoće li nas doista čekati neuobičajeno hladna "zima stoljeća", stoga neće odlučiti samo stanje u toplom Pacifiku. U nadolazećim tjednima ključnu ulogu imat će razvoj polarnog vrtloga, ali i ponašanje mlazne struje koja može odrediti hoće li hladan zrak krenuti prema jugu ili će Europa ostati pod utjecajem blažih zračnih masa, navodi Heute.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare