Privatni bunari u Ličko-senjskoj županiji su zagađeni, objavljena upozorenja građanima

Riječ je o akciji uzorkovanja i analize bunarske vode koju je Zavod pokrenuo nakon poziva građanima 12. kolovoza, potaknutog novim saznanjima o prodoru PFAS spojeva u podzemne vode ispod odlagališta otpada u Gospiću.

"S obzirom na najnovije laboratorijske nalaze kojima je u svim do sada analiziranim uzorcima vode iz sustava individualne vodoopskrbe utvrđeno mikrobiološko onečišćenje, ovim putem upućujemo dodatne upute stanovništvu. U cilju zaštite zdravlja ljudi od negativnih utjecaja bilo kakvog zagađenja, hitno i bez odgode upozoravamo i podsjećamo građane na nužne mjere opreza", navode.

Voda nije za piće, ali ni za pranje zubi

Zavod upozorava da se mikrobiološki onečišćena voda, u kojoj mogu biti prisutne bakterije poput Escherichije coli, koliformnih bakterija ili crijevnih enterokoka, ne smije koristiti neprerađena.

"Strogo je zabranjeno koristiti sirovu, mikrobiološki onečišćenu bunarsku vodu za piće, pripremu toplih ili hladnih napitaka, izradu leda te za bilo koje kulinarske potrebe u kućanstvu. U izvanrednim okolnostima ili nuždi, voda se smije koristiti isključivo nakon što je provedeno aktivno prokuhavanje u trajanju od tri minute s tim da voda mora neprekidno ključati", poručuju.

Također, ne preporučuje se ni za osobnu higijenu. Posebno je, kažu, opasna za pranje zubi. "Patogeni mikroorganizmi mogu dospjeti u tijelo ne samo gutanjem, već i preko sluznica (oči, nos, usta), udisanjem aerosola (vodene maglice) tijekom tuširanja, te kroz mikroskopske rane ili oštećenja na koži", naveli su.

Takvom vodom ne preporučuje se ni pranje posuđa i kuhinjskog pribora jer bakterije mogu ostati na površinama i naknadno kontaminirati hranu.

Zavod upozorava i da se mikrobiološki onečišćena bunarska voda ne bi trebala koristiti za pranje svježeg voća i povrća koje se jede bez kuhanja ili druge termičke obrade.

Ne smije se, poručuju, koristiti ni za zalijevanje povrća i voća koje će se jesti sirovo, poput salate, mladog luka, krastavaca, rotkvica i jagoda. Patogeni mikroorganizmi, upozoravaju, mogu se zadržati na površini i naborima biljaka te ih kasnije nije moguće pouzdano ukloniti običnim pranjem.

Naglašavaju da se kemijsko onečišćenje ne može ukloniti prokuhavanjem. "Kemijski kontaminanti su fizikalno-kemijski izrazito stabilni i toplina ih ne uništava. Za uklanjanje kemijskih tvari nužno je primijeniti napredne fizikalno-kemijske tehnologije pročišćavanja (poput sustava reverzne osmoze ili filtera s aktivnim ugljenom) ili trajno prijeći na alternativne sigurne izvore vode (poput javnog vodoopskrbnog sustava)", istaknuli su.

Privatni bunari nisu pod redovitim državnim nadzorom

Zavod podsjeća da individualni sustavi vodoopskrbe koji prosječno isporučuju manje od 10 kubičnih metara vode dnevno ili opskrbljuju manje od 50 ljudi nisu obuhvaćeni redovitim državnim monitoringom.

Zbog toga se voda iz privatnih bunara ne kontrolira sustavno te se sa stajališta javnog zdravstva smatra potencijalno zdravstveno neispravnom dok se analizama ne utvrdi suprotno.

Vlasnicima Zavod preporučuje laboratorijsko ispitivanje vode najmanje četiri puta godišnje, odnosno jednom u svako godišnje doba, kao i nakon obilnijih kiša, naglog otapanja snijega ili poplava.

Zavod kao dugoročno najsigurnije rješenje stanovnicima koji imaju tu mogućnost preporučuje priključivanje na javnu vodoopskrbu, koja je pod stalnim zdravstvenim nadzorom.

Cijelo priopćenje pročitajte OVDJE.