Saborski zastupnici u petak nastavljaju s radom raspravom o izvješću glavne državne odvjetnice o radu državnih odvjetništava u 2020. te o konačnom prijedlog zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.
Izvješće glavne državne odvjetnice o radu državnih odvjetništava u 2020. na dnevnom je redu Sabora dulje od 60 dana, pa je Most prikupio zastupničke potpise temeljem kojih se Zlata Hrvoj Šipek poziva u Sabor. Tamo bi trebala odgovoriti ne samo na pitanja vezana za Izvješće, nego i na niz aktualnih, kakva su ‘slučaj’ Agrokor i povlačenje optužnice, afera Softver u kojoj je uhićena bivša ministrica Gabrijela Žalac i druga.
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja izvijestio je da je premijeru Plenkoviću uputio pismo u kojem od njega traži da opozove glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek. Glavnu državnu odvjetnicu postavila je Vlada i jedino ona ima mogućnost pokrenuti njezin opoziv, a Sabor bi onda o tome raspravljao i odlučivao, pojasnio je Grmoja.
Inače, Državna odvjetništva u 2020. primila su nešto manji broj novih predmeta, njih 213.252, za razliku od 2019. kada je zaprimljeno njih 215.688. Ukupan broj predmeta također je manji, ali za 2,7 posto u odnosu na 2019., što je glavna državna odvjetnica ocijenila vrlo dobrim s obzirom na sve okolnosti i teškoće u radu zbog Covida-19 i potresa.
Prema indikatorima uspješnosti rada državnih odvjetništava, stopa ažurnosti u 2020. je iznosila 100 posto. Vrijeme rješavanja u 2020. bilo je 70 dana, dok je u 2019. bilo 78 dana. U prošloj godini ostalo je neriješeno 64 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice odvjetnice, dok je u godini ranije ostalo neriješeno 73 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice.
Uskok je u 2020. izdao 349 naloga za posebne dokazne radnje u odnosu na 503 osobe, dok je u 2019. izdano 429 takvih naloga u odnosu na 553 osobe. Od ukupnog broja izdanih naloga u prošloj godini, njih 70,97 posto izdano je zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela iz domene organiziranog kriminaliteta, dok se njih 29,02 posto odnosi na koruptivna kaznena djela.
Analizirajući podatke vezane za optuženja i odluke sudova, na početku 2020. je optuženo 30.002 osobe, dok je osoba bez odluke o optužnici bilo njih 4926.
DORH je u prošloj godini podignulo optužnice protiv 18.164 osoba, od čega 39,55 posto neposrednih optužnica, 37,34 posto optužnica s kaznenim nalogom, a 23,1 posto optužnica nakon provedene istrage.
Prema odlukama sudova po optužnici donijeto je 14.754 odluka, od čega je 97,5 posto optužnica potvrđeno, dok je bez odluke o optužnici bilo 6983 osobe.
Tijekom prošle godine donijeto je 17.235 presuda, od čega su 88,81 posto bile osuđujuće, 19,8 posto s kaznenim nalogom, a 3,23 posto po sporazumu. Donijeto je i 23 posto presuda bez provođenja rasprave.
U 2020. oduzeto ukupno 196,7 milijuna kuna imovinske koristi
U 2020. je oduzeta imovinska korist od 641 osobe, a oduzeto je ukupno 196,7 milijuna kuna, s tim da je Uskok od ukupnog broja oduzeo 39 posto imovinske koristi.
DORH je precizirao da je za kazneno djelo mita oduzeto 37,9 milijuna kuna, dok je u 63 predmeta, od čega 41 iz nadležnosti Uskoka, zamrznuto je imovine u vrijednosti nešto većoj od 60 milijuna kuna. DORH je prema uspjehu u parnicama u cijelosti dobio 1447 parnica u vrijednosti nešto većoj od 3 milijarde kuna, dok je u cijelosti izgubio 1528 parnica ukupne vrijednosti 531 milijun kuna. Djelomično je dobiveno 375 parnica, stoji u izvješću.
Analizirajući kaznena djela ratnih zločina, DORH je istaknuo da radi na 49 kaznenih prijava, od čega je njih 31 ostalo neriješeno iz 2019., a njih 18 je zaprimljeno prošle godine. Tužiteljstvo je dodalo da je u prošloj godini riješeno 39 kaznenih prijava iz domene ratnih zločina. Od tog broja protiv 18 osoba doneseno rješenje o provođenju istrage, protiv pet osoba prijave su odbačene zbog smrti ili nepostojanja osnovane sumnje, a prijave protiv 16 osoba su ustupljene drugoj državi zbog nenadležnosti DORH-a. Izvidi i dokazne radnje zbog ratnog zločina vode se protiv 10 osoba.
DORH je precizirao da je za ratni zločin optuženo 28 osoba, od čega njih šest zbog raketiranja Banskih dvora, njih 17 zbog ratnih zločina počinjenih u Balincima, Četekovcima i Čojlugu, a njih četiri zbog ratnih zločina na području Vukovara i poljoprivrednom dobru Ovčara. Donesene su presude u odnosu na 24 osobe, s tim da je osuđeno 14 osoba, tri oslobođene, a protiv sedam je odbijena optužba pretežno zbog smrti optuženika, stoji, među ostalim u Izvješću.
Vlada će, na temelju zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, steći ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Sabora, uvažavajući sva naprijed navedena ustavna ograničenja, kao i dodatna materijalna i vremenska ograničenja koja su u dosadašnjoj zakonodavnoj praksi utvrđena delegirajućim zakonima.
Ovlast delegirana ovim Zakonom odnosi se na razdoblje od godinu dana počevši od 10. prosinca 2021.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!