Bivši crnogorski premijer za N1: Neka pitanja s Hrvatskom otvorili smo potpuno bespotrebno

Osvrnuo se i na europski put Crne Gore, budućnost politike proširenja Europske unije te uloge Hrvatske i Srbije u integraciji regije.

Govoreći o mogućnosti ozbiljnijih gospodarskih poremećaja u godini koja slijedi, Lukšić je upozorio da su ekonomije zemalja regije tradicionalno snažno izložene vanjskim čimbenicima te da ni ova godina nije iznimka.

"Pa, nažalost, dosta je eksternih faktora koji utječu, i uvijek je utjecalo na stanje ekonomija naših zemalja. I bez izuzetka se to dešava i ove godine: rat na Bliskom istoku, problemi s Hormuškim tjesnacem i sve ostalo, koji ne utječu samo na cijene goriva, već će tek da se odraze na cijene poljoprivrednih proizvoda zbog problema s fertilizatorima i slično, nesumnjivo će pogoršati situaciju i u našim ekonomijama kroz štetu koju će nanijeti kupovnoj moći naših građana", rekao je Lukšić.

Posljedice problema povezanih s Hormuškim tjesnacem, dakle, prema njegovu mišljenju neće se zaustaviti na cijenama goriva. Očekuje da će se tek osjetiti njihov utjecaj na cijene poljoprivrednih proizvoda, među ostalim zbog problema s gnojivima, što bi dodatno moglo oslabiti kupovnu moć stanovništva.

Istodobno upozorava da su javne financije zemalja regije već prilično ograničene. Proračunski deficiti ostavljaju malo prostora vladama za snažnije intervencije kojima bi mogle ublažiti posljedice novih ekonomskih udara.

Rasprave bez rješenja

"S druge strane, javne financije svih zemalja regiona su otprilike, da kažem, na ivici: s budžetskim deficitima, s nemogućnošću da sad možete nešto spektakularno napraviti da kompenzirate. Puno bude uvijek debate da li je moguće te akcize smanjiti, da se ublaži utjecaj cijena goriva i slično."

Takve rasprave, smatra, često završavaju bez rješavanja temeljnih problema gospodarstava regije. Jedno od ključnih pitanja pritom je koliko su njihove ekonomije uopće dinamične i sposobne stvarati nove prilike.

"I onda se vrtimo pomalo u krug, nažalost, ne izlazeći iz strukturnih problema koje imamo. A ti strukturni problemi su u suštini vezani za to koliko smo zadovoljni dinamizmom naših ekonomija."

Jedna od posljedica tih slabosti kontinuirani je odlazak mladih i talentiranih ljudi koji svoju budućnost traže na drugim tržištima. Lukšić ističe da su problemi regije rezultat kombinacije unutarnjih slabosti i ozbiljnih vanjskih čimbenika.

Dodatni bi problemi mogli nastati i na financijskim tržištima. Lukšić smatra da je poremećaje moguće očekivati osobito ako, u pokušaju suzbijanja inflacije, dođe do očekivanog rasta kamatnih stopa.

Osim gospodarstva, jedna od središnjih tema razgovora bila je budućnost euroatlantskih integracija Crne Gore i ostalih država regije. Lukšić smatra da bi ulazak Crne Gore u Europsku uniju u sljedećih nekoliko godina bio iznimno važan ne samo za njegovu zemlju nego i za samu Uniju.

"Crna Gora je zatvorila više od polovine poglavlja"

Takav bi korak, smatra, dobio dodatno značenje nakon odluke Islanda da ne nastavi pregovore. Podsjetio je da se svojedobno kao dobar scenarij proširenja spominjao istodobni ulazak Islanda i Crne Gore, dviju malih država koje za Uniju ne bi predstavljale prevelik teret. Njihov zajednički ulazak poslao bi poruku da je politika proširenja EU-a i dalje živa.

Nakon odluke Islanda, pozornost se sada, kaže Lukšić, dominantno usmjerava na Crnu Goru.

"Crna Gora je zatvorila više od polovine poglavlja. Vlada se nada da bi do kraja godine mogla zatvoriti još značajan broj poglavlja, možda i sva, ili u prvom tromjesečju naredne godine sva poglavlja."

Nakon toga, međutim, proces prelazi iz tehničke u političku sferu. Neće biti važna samo spremnost Crne Gore nego i spremnost Europske unije da nastavi s politikom proširenja te da se sama pripremi za prihvat novih članica. To se, naglasio je Lukšić, ne odnosi samo na Crnu Goru nego i na druge države koje čekaju svoj red.

Prema njegovu mišljenju, proces je sada došao u fazu u kojoj obje strane moraju obaviti svoj dio posla.

"Da budemo sigurni, nije Crna Gora savršena, i jasno je da će pristupni ugovor predvidjeti dosta tranzicionih obaveza, ali mi se čini da smo u trenutku koji je i geopolitički važan, ali u smislu položaja Europske unije, važan interno u smislu da li politiku proširenja doživljavamo kao doprinos konsolidaciji europskog projekta i tako dalje."

U konačnici, upozorava, nije riječ samo o tome jesu li zemlje kandidatkinje spremne ispuniti uvjete. Pristupanje mora proći i politički test jer će sporazum na kraju morati ratificirati svih 27 država članica Europske unije u svojim parlamentima.

Kada je riječ o raspoloženju u samoj Crnoj Gori, Lukšić kaže da članstvo u EU-u već dugo uživa visoku potporu građana. Trenutačna razina potpore možda je, prema njegovoj procjeni, čak i najviša dosad, što pokazuje da se ponovno pojavio entuzijazam oko europskih integracija.

Sumnje u jednak odnos Europske unije

Lukšić je podsjetio da je bio predsjednik crnogorske vlade u vrijeme kada je zemlja otvorila pregovore s Europskom unijom te da se i tada snažno osjećao optimizam.

No nakon toga uslijedile su drukčije poruke iz Bruxellesa, uključujući poruku tadašnjeg predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da proširenja neće biti, a potom i zahtjeve za novom metodologijom pregovora. Lukšić smatra da se u međuvremenu energija oko proširenja ponovno vratila i da je iznimno važno iskoristiti trenutačni prozor prilike.

Ipak, nije uvjeren da Europska unija prema svim državama regije ima potpuno konzistentan pristup. Da je takav pristup postojao, smatra da bi cjelokupan proces integracije vjerojatno napredovao brže.

Kao primjer naveo je Sjevernu Makedoniju, koja se nakon dugotrajnog spora s Grčkom sada suočava s blokadom povezanom s Bugarskom. Albaniju je izdvojio kao državu koja ulaže znatan trud u proces integracija, dok Bosna i Hercegovina ima vlastite unutarnje ustavne probleme.

Posebno se osvrnuo na Srbiju, za koju smatra da šalje neobične i dvosmislene poruke koje se ne tumače kao potvrda da je zemlja doista čvrsto na europskom putu.

"I to bi, ja mislim, bilo jako važno preokrenuti i promijeniti. Čini mi se da se pomalo izgubio taj emancipatorski segment procesa integracije koji je neobično važan."

U razgovoru je otvoreno i pitanje uloge Hrvatske i Srbije u europskoj integraciji regije, uključujući događaje u Srbiji nakon smrti Ratka Mladića i način na koji je ispraćen, ali i nastojanja Hrvatske da dio regije približi zapadnoj Europi.

Lukšić smatra da bi Hrvatska, kao i dalje najnovija članica Europske unije, te Srbija, kao najveća država regije, trebale imati posebno važnu ulogu u tom procesu.

"Ja mislim da bi pogotovo Hrvatska kao najsvježija i dalje članica Europske unije, ali i Srbija kao najveća zemlja regiona, trebalo, dakle, vrlo konkretno da postiču taj proces time što će uraditi sve što mogu da cijeli region preskače barijere kada je u pitanju integracija u Europsku uniju."

Pritom upozorava da sve države moraju biti oprezne s potezima koje povlače. U odnosima Hrvatske i Crne Gore trenutačno postoji nekoliko otvorenih pitanja koja Podgorica mora riješiti, a Lukšić priznaje da je neka od njih Crna Gora otvorila potpuno nepotrebno.

"Hrvatska ima pravo da traži da se ta pitanja riješe."

"Problem razgraničenja jest i nije problem"

Istodobno smatra da neka otvorena pitanja imaju širi, sistemski karakter te da bi i u Zagrebu trebalo postojati razumijevanje da pojedine slučajeve nije moguće izdvojiti i rješavati zasebno, a pritom ostaviti neriješen temeljni problem.

"Neka imaju, da kažem, sistemski karakter, pa mi se čini da bi dobro bilo da postoji razumijevanje i u Zagrebu, da nije moguće neke slučajeve vaditi kao, uslovno rečeno, pincetom, pa samo njih rješavati, a sistemski problem ne rješavati."

Kao jedno od otvorenih pitanja naveo je razgraničenje Hrvatske i Crne Gore. Smatra da ono istodobno jest i nije stvarni problem jer privremeno rješenje funkcionira već četvrt stoljeća.

"Postoji problem razgraničenja koji i jest i nije problem, jer privremeno rješenje funkcioniše već četvrt vijeka. I zašto bi to sada trebalo da bude tako teška prepreka za finalni ulazak Crne Gore?"

Lukšić smatra da bi od novog proširenja Europske unije korist imale sve države regije te da je takav razvoj događaja u njihovu zajedničkom interesu. Ipak, ocjenjuje da je zamah koji je postojao oko integracije regije posljednjih godina donekle izgubljen.

Zbog toga smatra posebno važnim da Crna Gora nastavi europskim putem, izbjegava poteze koji bi joj mogli otežati pregovore i koncentrira se na konkretne rezultate.

"Mislim da imamo svi da dobijemo od toga što će doći do proširenja, i da je u najboljem interesu svih ovih zemalja. Tako da mi se čini da se malo taj momentum, kada je u pitanju integracija regiona, izgubio, da je zato važno da Crna Gora nastavi na tom putu, da ne pravi greške, nego naprotiv, da radi vrlo, vrlo opipljive stvari i da to može biti doprinos svima zajedno", zaključio je Igor Lukšić.