Orsat Miljenić o reakciji Bruxellesa na Mladićev sprovod: Moramo štititi svoj interes i boriti se za njega do kraja

"Ta reakcija je licemjerna. Kad gledamo taj problem, on ima više dimenzija koje su paralelne, trebamo početi baviti se onime što jesmo. Hrvatski sam političar pa mi je Hrvatska na prvom mjestu, potom Europska unija i tek onda Srbija. Ovo s Mladićem je jedan pokazatelj naše pozicije da nešto mijenjamo doma kod sebe, tako utječemo na EU i, nadam se, napravimo nešto dobro u susjedstvu", kazao je Miljenić pa nastavio:

"Osnovni problem je što se kao država nismo nametnuli. Europska unija funkcionira vrlo jednostavno - nitko vam ništa ne daje, morate sami prepoznati svoj interes i boriti se za njega. Zatim partnere uvjeriti da ste zbog njega spremni ići do kraja. Morate se za taj interes boriti."

Tvrdi da EU ne doživljava Hrvatsku kao zemlju o čijem interesu treba voditi računa.

"Vidjeli smo to u Parizu na mimohodu u srpnju. Što je napravila hrvatska Vlada, ne prepoznajući hrvatski interes? Poslala je hrvatske specijalce da marširaju pred kim? Pred Vučićem. Vučić, zagovaratelj Ratka Mladića, čovjek koji je aktivno sudjelovao u agresiji na Hrvatsku, sjedi u prvom redu, a mi marširamo pred njim. Samo zato što su to rekli Francuzi i mi skočili kao pačići. Trebalo im je reći, kao strateškim partnerima, da to na rade jer nam je to problem. I ako će to raditi, mi ćemo raditi nešto drugo."

Iskoristio je i Rusiju kao primjer.

"Grci su 21. paket sankcija prepoznali jer uključuje njihov interes. Mi smo za to ako se ne uključe naši brodovi koji prevoze ruski plin. I dobili su izuzeće. Dakle, moramo biti svjesni da je do ove zemlje stalo samo nama. I tu dolazimo do EU-a... Birokracija, dobra plaća i da se ništa ne događa. Ponavljam, bitno je da vas prepoznaju, da prepoznaju vaš interes i, u nekim trenucima, da vas se boje."

Govorio je i o licemjerju Europske unije u slučaju Mladića.

"Čuli su da se ljudi bune pa malo reagiraju. Istovremeno te zemlje i ta Komisija nagovaraju druge da popuste oko Srbije, koja dobiva stotine milijuna eura iz proračuna. Zato, treba sve staviti na stol i razgovarati. A što se tiče Srbije, to je njen poraz, poraz iskoraka prema boljem sutra."

Vladi savjetuje oštrije reakcije "jer bi se to moglo spustiti na reakciju ljudi, a to treba izbjeći".

"Možemo govoriti o još jednom problemu koji imamo i moramo biti toga svjesni - ovaj režim u Srbiji nas tjera na utrku u naoružanju. Ako imate na čelu čovjeka koji je sudjelovao u agresiji, govori o nekakvom drugom poluvremenu, veliča čovjeka koji je radio zločine i nad Hrvatima... to je problematično. Zato, mimo svoje volje, kao žrtva agresije, ući u to kako ne bismo goloruki dočekali prijetnju. I, umjesto da naši saveznici prodaju oružje kome stignu, trebali bi razmisliti. Zašto se naoružava jedna zemlja bez vidljivog neprijatelja i koja pretendira na ulazak u EU?"

"Moramo jasno dati do znanja što je naš interes"

Kao ministar pravosuđa je imao iskustva u odnosima sa Srbijom iz tog aspekta, koja se ograđuje od Mladićevih zločina, a tijekom pokopa ga se zapravo objeručke prigrlilo.

"To ne da je paradoks nego osnovni problem. Ako kao država, službeno, stajete iza osobe koja je napravila što je napravila, izvela agresiju prema mojoj zemlji, kakva je to poruka? Da je dobro što se ubijalo ljude, bombardiralo naše gradove? Vi stojite iza toga i nakon više od 30 godina? Zato reakcija mora biti jaka, a ne slaba. Pa Vučić se nije promijenio, on je haračio po Glini i popuštanje ničemu nije dovelo. Sa svojim saveznicima, ako su nam saveznici, moramo jasno dati do znanja što je naš interes."

Hrvatski građani su tako, kaže, pokazali što im je interes i da im je dosta dolaskom na prosvjed 5. rujna u Zagrebu. Miljenić je bio na njemu.

"Nemojmo se zanositi, mafija, domaća i okolna, prepoznala je da smo slabi i da može puno zaraditi. Mislim da je svaki prosvjed dobar jer vlast, bilo koja, tako shvaća da mora odgovarati ljudima i da je tu zbog njih, ne zbog sebe. I to je vrijednost ovakvog nečeg, da se zabrinu. Najveći hrvatski problem što se uspostavio sustav u kojem nema odgovornosti. Mi pričamo samo o Gospiću, a na desetine je takvih odlagališta. Kako je moguće da nema političke odgovornosti? Što je s ministrima koji loše rade ili okrenu glavu? U realnom sektoru dobijete otkaz. Bio sam ministar i ako se ne bojite za sebe, ne tjerate sustav da radi. Sustav uvijek gleda čelnu osobu pa ako se ne radi, onda se ne radi. Građani gledaju tko je odgovoran, a ispada nije nitko. Tko je odgovoran za 37.000 tona otpada? Ministar možda nije, ali treba reći tko jest u njegovom sustavu i da onda leti. Kad se to počne raditi, onda će i kaznena odgovornost imati učinka. Bez toga - ništa. Sustav je loše postavljen i zamišljen je da nitko ne odgovara ni za što, a bez toga ne možemo imati dobro društvo. Građani to vide."

Vlada je promijenila pristup otpadu u odnosu na prve dane kad se razotkrila afera u Gospiću.

"Strah. Vlast se mora bojati građana. Ako se ne boji, može raditi što hoće. Zašto se uopće uvozio taj otpad? Nama to ne treba i treba poslati poruku - zarada nije vrijedna našeg zdravlja i okoliša. Idemo riješiti naš problem, a onda brinuti o drugima."

Na kraju, komentirao je novog glavnog državnog inspektora Tončija Glavinića.

"Mogu se našaliti da je Andrej Plenković poslušao predsjednika pa imenovao novog inspektora u roku koji je tražio u zaključcima. Moja teza je da se radi o instituciji koja je napravljena da ne može funkcionirati. Ne poznajem gospodina Glavinića, idemo reći da je čovjek genijalan, no imam načelno dva problema.

Prvo, stranačko imenovanje kao što je bio Mikulić. Na izrazito moćnu poziciju, koja je moćnija od one glavnog državnog odvjetnika, ide stranački čovjek, unutar sustava koji nema ljudi, koji mora odlučivati što mu je važnije, a to nije na njemu da odlučuje. Ne može napraviti i inspekciju zdravstva, okoliša, nečeg petog i šestog... Napravljeno je tako da ne može funkcionirati. Želim mu sreću, ali sam skeptičan jer ulazi u sustav koji je napravljen da ne bi bilo odgovornosti", zaključio je Orsat Miljenić.