Amerika i Europa pripremaju veliki mirovni sporazum: Evo što bi dobili Putin i Zelenski

Možda je upravo pokazatelj ukrajinskog uspjeha u ratu to što je američki predsjednik Donald Trump, koji je prije više od 18 mjeseci omalovažavao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazivajući ga slabićem koji „nema karata u rukama”, sada počeo prosvjedovati zbog njegovih razornih napada na ruske rafinerije.

Prošlog vikenda Trumpova dugotrajna iritiranost Zelenskim navela ga je na sklapanje sporazuma s Moskvom o dizelskom gorivu, čime je ozbiljno potkopao zakon o sankcijama Rusiji koji je upravo potpisao. Bijela kuća pritom prijeti još težim potezom – obustavom ključne obavještajne potpore Kijevu, za koju mi je jedan europski diplomat priznao da bi je bilo „teško nadomjestiti”.

No, kao i mnogi drugi Trumpovi ispadi, i ovaj najnoviji sukob oko Ukrajine zasjenjuje možda važniji razvoj događaja: Sjedinjene Američke Države i Europa polako se približavaju zajedničkom mirovnom prijedlogu koji bi Ukrajini i Rusiji donio financijske i sigurnosne koristi kao temelj za teritorijalni dogovor koji ne bi u potpunosti zadovoljio ratne ciljeve nijedne strane, piše ugledni američki kolumnist David Ignatius u The Washington Postu.

Logika ove složene mirovne inicijative temelji se na načelu: Kad god naiđete na problem koji ne možete riješiti, proširite ga. Američki pregovarači pokušavaju oblikovati paket koji bi odgovorio na poslijeratne potrebe Ukrajine i Rusije, zaustavio krvoproliće i omogućio objema zemljama da iz rata izađu u boljem položaju. To bi trebao biti poticaj za teritorijalni kompromis koji se nijednoj strani neće svidjeti.

"Moramo proširiti i problem i rješenje kako bismo objema stranama pomogli da sagledaju kako bi izgledala situacija nakon rata, a zatim ih potaknuli na ustupke”, objasnio je američki dužnosnik upoznat s pregovorima.

Diplomatski napori intenzivirani su tijekom šestosatnog sastanka održanog prošlog petka na Floridi, čiji su domaćini bili američki izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff. Sastanak, na kojem su sudjelovali ukrajinski dužnosnici te predstavnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke, održan je u golfskom klubu Shell Bay, kompleksu u vlasništvu Witkoffa u Hallandale Beachu.

Trump želi da Ukrajina i Rusija prestanu međusobno bombardirati rafinerije kao uvjet za američku mirovnu inicijativu. Za Rusiju je to jednostavno jer je najveća ukrajinska rafinerija već teško oštećena u ruskim napadima. No za Zelenskog bi to značilo odustajanje od jednog od njegovih najjačih oružja.

"Jasno je da sposobnost Ukrajinaca da napadaju rafinerije utječe na rusko gospodarstvo”, rekao je europski diplomat. „To je ojačalo pregovaračku poziciju Zelenskog.”

Kushner i Witkoff na sastanku u petak zatražili su od Ukrajinaca da obustave napade na rafinerije te ih upozorili da će Trump sklopiti sporazum o dizelskom gorivu, prema riječima američkog dužnosnika. Dodao je da su američki pregovarači taj zahtjev iznijeli već šest puta tijekom proteklih mjeseci, dok su cijene dizelskog goriva naglo rasle.

Ono što je uslijedilo bilo je predvidljivo: Zelenski je odbio zahtjev, Trump je sklopio sporazum (s očitim političkim ciljem snižavanja cijena uoči izbora za Kongres na polovici predsjedničkog mandata), Zelenski je Trumpovu odluku nazvao „slabom”, a Trump je zaprijetio obustavom obavještajne potpore.

Ako Zelenski pristane obustaviti napade na rafinerije, „vraćamo se pregovorima i odlazimo u Moskvu”, rekao mi je američki dužnosnik.

No što bi Ukrajina dobila, a čega bi se morala odreći u sklopu američko-europskog mirovnog sporazuma koji se postupno oblikuje?

Četiri ključna dijela mirovnog sporazuma

Prema riječima američkog dužnosnika, paket bi imao četiri osnovne sastavnice. Poruka Putinu bila bi sljedeća: Nemoj samo okončati rat s Ukrajinom. Postigni gospodarski i sigurnosni sporazum s Europom koji bi vratio stabilnost u regiju nakon sve snažnije spirale eskalacije.

Prvi stup bila bi obnova Ukrajine. Svjetska banka i investicijska tvrtka BlackRock žele uspostaviti okvir za zadovoljavanje brojnih financijskih potreba Zelenskog – od obnove razorenih dijelova zemlje i pružanja pomoći obiteljima poginulih i ranjenih vojnika do oporavka teško pogođenog gospodarstva.

Pregovarači su od Kijeva zatražili detaljne procjene troškova, ali i jamstva da taj novac neće završiti u rukama onih koji bi se nakon rata pokušali nezakonito obogatiti.

Ukrajinci zasad nisu dostavili konkretne iznose, no očekuje se da će to učiniti u sljedećih nekoliko dana, osim ako mirovni napori u međuvremenu ne propadnu.

Drugi ključni dio bila bi sigurnosna jamstva. Ukrajina bi dobila obećanje Sjedinjenih Američkih Država i europskih zemalja da će vojno reagirati ako Rusija ponovno napadne. Američki dužnosnik opisao je to kao jamstvo usporedivo s člankom 5. NATO-ova ugovora.

Dužnosnik je rekao i da bi Rusija s Europom pregovarala o sporazumima koji bi odgovorili na njezine sigurnosne zabrinutosti, iako zasad nije jasno što bi oni konkretno uključivali.

Treći stup bila bi gospodarska integracija Rusije, Ukrajine i Europe putem energetskog sporazuma. Jedna od mogućnosti bila bi izgradnja plinovoda i naftovoda kojima bi se ruska nafta i plin dopremali u Europu, a Ukrajina i Rusija dijelile bi dobit.

Takvi bi cjevovodi mogli znatno smanjiti troškove energije u Europi, rekao je dužnosnik.

Osim što bi Rusiji osigurao „dugoročan pristup europskom energetskom tržištu”, mirovni sporazum precizirao bi i kako te kada bi se ukinule postojeće gospodarske sankcije.

Posljednji dio sporazuma bio bi najteže prihvatljiv. Rusija, koja je započela rat s ciljem osvajanja cijele Ukrajine, pristala bi na prekid vatre duž postojeće crte bojišnice, odnosno „linije kontrole”, kako je nazivaju pregovarači.

Za Ukrajinu bi to značilo prihvaćanje ruske kontrole nad teritorijem koji trenutačno okupira, uključujući i područje Donbasa, oko kojeg se vode žestoke borbe.

Jedna od prepreka jest činjenica da linija kontrole nije jasno određena jer se položaji na bojišnici gotovo svakodnevno neznatno mijenjaju.

Iako su europski čelnici bili ljutiti zbog Trumpova sporazuma o dizelskom gorivu, čini se da su i dalje predani nastavku diplomatskog procesa koji vode Kushner i Witkoff.

„Ovo je trenutak da se smanje napetosti i nastavi s radom”, objasnio je europski diplomat.