Bosanac: Europski proračun ne smije se smanjivati, novac treba usmjeriti i u stanovanje i zelenu tranziciju

Bosanac smatra da europski proračun ne smije postati tek zbroj nacionalnih prioriteta, nego mora odražavati zajedničke politike Unije i potrebe gradova i regija. Upozorio je i na opasnost da se u nastojanju da Europa postane konkurentnija oslabe standardi zaštite okoliša i kvalitete proizvoda.

„Mi kao parlament nismo zadovoljni onime što smo vidjeli u Vijeću. Ne mislimo da je dobar put rezati proračun Europske unije, nego smatramo da ga treba povećati, naprosto zato što su veliki izazovi pred Europskom unijom”, poručio je Bosanac.

Zelena tranzicija i energetska neovisnost

Jedan od prioriteta za koje se Bosanac zalaže jest osiguravanje dovoljno novca za borbu protiv klimatskih promjena i nastavak zelene tranzicije. Smatra da je energetska ovisnost Europe o fosilnim gorivima ozbiljan problem, čije posljedice građani osjećaju i kroz cijene goriva.

Prema njegovim riječima, Europa je ranije propustila prilike za snažnije ulaganje u energetsku neovisnost i obnovljive izvore energije, a u novom proračunu ne bi smjela ponoviti iste pogreške.

„Vidimo koliko skupo plaćamo ovaj rat energentima koji je izazvao Donald Trump i ovisnost Europske unije o fosilnim gorivima. Mi to govorimo već desetljećima, a sada je došlo na naplatu svima, pa i svakom građaninu Hrvatske kada ode na benzinsku postaju i vidi što se događa s cijenama goriva”, rekao je Bosanac.

Osim klimatske politike, važnim smatra i način na koji će se europski novac raspoređivati. Upozorava da bi prevelika sloboda nacionalnih vlada pri određivanju prioriteta mogla oslabiti zajedničku europsku politiku. Zato traži da se u planiranje ulaganja uključe gradovi i regije, koji najbolje poznaju potrebe svojih stanovnika.

„Ideja europskog proračuna nije da on bude nacionalni proračun. Za to države članice imaju svoje nacionalne budžete. Ideja europskog proračuna jest zajednička politika, usuglašena i s regionalnim razinama i s gradovima”, istaknuo je.

Stambena kriza: više javnih stanova, manje špekulacija

Među prioritetima novog europskog proračuna Bosanac posebno izdvaja stanovanje. Smatra da je jedan od glavnih uzroka stambene krize pretvaranje nekretnina u investicijsku imovinu, pri čemu stanovi sve češće služe za ostvarivanje dobiti, umjesto da budu dostupni ljudima kojima su potrebni za život.

U tom je kontekstu komentirao i odluku zagrebačke Gradske skupštine o povećanju poreza na prazne nekretnine. Naglasio je da takva mjera nije usmjerena na kažnjavanje svih vlasnika nekretnina, nego na one koji stanove drže praznima, bez stavljanja u funkciju stanovanja.

Bosanac upozorava da sama gradnja novih stanova neće riješiti problem ako njihove cijene ostanu nedostupne velikom dijelu građana. Kritizira pristup prema kojem će tržište samo, uz veću ponudu privatnih stanova, riješiti stambeno pitanje.

„Mi mislimo da je to potpuno krivi smjer. Na tržištu imate dostupnih nekretnina, ali tko može platiti 3500 ili 4000 eura za četvorni metar u Zagrebu?”, upitao je.

Umjesto toga, zagovara oštrije oporezivanje špekulacija na tržištu nekretnina, uključujući držanje praznih stanova i kupnju velikog broja stanova radi kratkoročnog najma.

No, uz porezne mjere, smatra da je nužno ponovno ojačati javni stambeni fond. To bi lokalnim i regionalnim vlastima omogućilo da građanima ponude dugoročni najam po pristupačnijim cijenama, uz veću sigurnost da će u stanu moći ostati godinama.

„Zalažem se za to da guramo model javnog stambenog fonda. Da lokalne samouprave i županije imaju veći stambeni fond, iz kojeg bi se stanovi davali u dugoročni javni najam, po nekoj normalnoj cijeni, uz jamstvo da u njima možete živjeti sljedećih 20 godina”, objasnio je Bosanac.

Smatra da bi europski novac mogao pomoći državama i lokalnim vlastima koje imaju kvalitetne i inovativne projekte za razvoj takvog modela. Ipak, upozorava da sredstva neće biti dovoljna za sve potrebe, pa će biti važno odabrati projekte koji mogu donijeti dugoročne rezultate.

Uz stanovanje, Bosanac se zalaže i za odgovarajuću potporu malim i srednjim poljoprivrednicima, kako bi mogli održivo proizvoditi hranu i konkurirati velikim proizvođačima.

Kohezijski fondovi važni za Hrvatsku

Govoreći o pregovorima o novom europskom proračunu, Bosanac je upozorio na razlike među državama članicama. Dok neke zemlje traže veća izdvajanja za zajedničke politike, druge žele ograničiti vlastite uplate. Za Hrvatsku je pritom posebno važno očuvati sredstva iz kohezijskih fondova, iz kojih se financiraju projekti poput škola, vrtića, cesta i mostova.

Upozorio je i na prijedloge o smanjenju izdvajanja za konkurentnost, jer smatra da bi hrvatske tvrtke mogle imati koristi od europskih programa namijenjenih razvoju strateških tehnologija i infrastrukture.

„Mislim da je u interesu Hrvatske da zagovaramo što veći proračun Europske unije. Koliko vidim, tu smo usuglašeni i mi u parlamentu i Vlada, kao i oko zaštite kohezijske politike”, rekao je.

Kao primjer mogućnosti za hrvatske tvrtke izdvojio je Končar, koji razvija rješenja povezana s obnovom električne mreže, jednim od prioriteta Europske unije.

Bosanac se, međutim, ne slaže s idejom da države istodobno traže veće koristi od europskog proračuna i odbijaju veća izdvajanja. Smatra da bi kompromis mogao uključivati veći doprinos iz takozvanih vlastitih sredstava Unije, primjerice dijela prihoda od poreza na duhan ili sustava trgovanja emisijama.

Uz veći proračun, naglašava, nužno je osigurati i strožu kontrolu trošenja novca. Kao upozorenje navodi iskustva s Fondom za oporavak i otpornost, za koji smatra da su se sredstva u pojedinim slučajevima dodjeljivala projektima koji nisu trebali imati prednost pred drugim javnim potrebama.

„Javni novac mora se puno pametnije i odgovornije trošiti nego što se trošio u ovom fondu koji je nastao nakon covida”, poručio je, upozoravajući da ulaganja moraju imati jasno opravdanje i stvarnu javnu korist.

Dodao je da upravo države poput Njemačke, Nizozemske i Danske traže čvršća jamstva da novac neće biti uzaludno potrošen, kao i bolju kontrolu nad korištenjem europskih fondova.

Proračun pod pritiskom političkih promjena

Na pregovore o novom europskom proračunu utječu i politička zbivanja u državama članicama, a posebno situacija u Francuskoj. Gordan Bosanac upozorava da bi eventualna pobjeda Marine Le Pen na sljedećim izborima mogla dodatno zakomplicirati dogovor o financiranju Europske unije. Objašnjava kako je jedno od glavnih obećanja njezine kampanje smanjenje francuskog doprinosa europskom proračunu za čak 50 posto.

„Ako bi se to dogodilo, ozbiljno bi se potresla čitava financijska konstrukcija Europske unije. Zato postoji utrka s vremenom da i Vijeće i Parlament pronađu dogovor prije francuskih izbora, jer se svi plaše da bi dolaskom Marine Le Pen mogli biti uzdrmani temelji novog proračuna”, upozorio je Bosanac, dodajući da takav scenarij ne bi bio dobar ni za jednu članicu, a najmanje za Hrvatsku.

Ipak, ne očekuje da će aktualni sastanak na vrhu odmah donijeti konačne odluke o proračunu. Očekuje da će se pregovori nastaviti, a da bi se konkretniji dogovor mogao pokušati postići u prosincu.

Konkurentnost ne smije biti izgovor za snižavanje standarda

Uz proračun, jedna od važnih tema europske politike jest i konkurentnost gospodarstva. Bosanac kaže da se slaže s potrebom da Europa postane konkurentnija, ali upozorava na opasnost da se taj cilj pokušava postići ublažavanjem pravila koja štite građane i okoliš.

Smatra da su visoki standardi kvalitete proizvoda i zaštite okoliša jedna od važnih prednosti Europske unije, a ne prepreka njezinu gospodarskom razvoju.

„Kada se kaže konkurentnost, onda se uvijek pojavljuje ideja da treba olabaviti uvjete i neke standarde kako bismo bili konkurentni. To nije put. Upravo je prednost Europske unije to što imamo proizvode koji nas više štite, i sa zdravstvene perspektive i kada je riječ o zaštiti okoliša”, istaknuo je.

Crna Gora i hrvatski uvjeti: ne ponavljati pogreške iz odnosa sa Slovenijom

Govoreći o proširenju Europske unije, Bosanac se osvrnuo na hrvatske uvjete. Prema njegovim riječima, u tadašnjim nacrtima zaključaka očekivalo se da se Crnu Goru pozove da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, dok je hrvatska diplomacija nastojala ugraditi i svoje zahtjeve.

Bosanac se protivi bilateralnim blokadama u procesu proširenja, podsjećajući na iskustvo Hrvatske sa Slovenijom i smatra da Hrvatska treba biti oprezna kako ne bi drugim državama nametala prepreke kakve je i sama svojedobno smatrala neopravdanima.

Ipak, razlikuje pitanja koja smatra opravdanima od onih za koja ne vidi dovoljno razloga da budu prepreka napretku Crne Gore. Među važnim pitanjima ističe ratno nasljeđe i sudbinu nestalih osoba, za koje smatra da moraju ostati na dnevnom redu.

S druge strane, smatra da bi spor oko broda mogao dobiti konstruktivnije rješenje od međusobnog uvjetovanja. Predlaže da Hrvatska i Crna Gora razmotre zajedničku obnovu broda i njegovu prenamjenu u plovilo za zaštitu Jadranskog mora.

„Tko god dobio taj brod, ajmo ga zajedno obnoviti, Hrvatska i Crna Gora, i prenamijeniti ga tako da služi zaštiti našeg zajedničkog Jadrana. Na njemu bi mogli biti znanstvenici iz Crne Gore, Hrvatske i cijele Europske unije, a financirao bi se europskim projektima”, predložio je.

Zaključno, Bosanac smatra da Hrvatska u odnosima sa susjedima treba kombinirati zaštitu vlastitih interesa s političkom razboritošću. Upozorava da pokazivanje moći i blokiranje pregovora ne moraju nužno donijeti željeni rezultat, nego mogu dugoročno narušiti položaj zemlje.

„Ajmo biti realni i ne koristiti samo poziciju moći, nego i razum”, poručio je