Dogovor o kraju rata činio se blizu, a onda se Trump aktivirao na mrežama

Tvrdio je da je Iran pristao na niz odredbi za koje izvori upoznati s pregovorima kažu da još nisu finalizirane. Također je ustvrdio da je Teheran pristao na mnoge najspornije američke zahtjeve — uključujući predaju obogaćenog urana — te je proglasio skori kraj rata, piše CNN.

Iranski dužnosnici javno su odbacili mnoge od tih tvrdnji i zanijekali da se pripremaju za novu rundu pregovora, čime je naglo splasnuo rastući optimizam oko postizanja dogovora. Sada nije jasno u kojem će smjeru ići mirovni pregovori.

Neki Trumpovi dužnosnici privatno su priznali za CNN da su predsjednikovi javni komentari štetili pregovorima, ističući osjetljivost procesa i duboko nepovjerenje Irana prema SAD-u. Dodatno komplicira situaciju i to što američki dužnosnici sumnjaju da postoji podjela između iranskog pregovaračkog tima, koji vode predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, te Iranske revolucionarne garde, što otvara pitanje tko u konačnici može odobriti sporazum.

„Iranci nisu bili zadovoljni što predsjednik SAD-a pregovara putem društvenih mreža i stvara dojam kao da su pristali na pitanja o kojima još nisu postigli dogovor, i koja nisu popularna među njihovim stanovništvom”, rekao je za CNN jedan izvor upoznat s pregovorima, dodajući da su Iranci posebno zabrinuti zbog toga da ne izgledaju slabo.

Među predsjednikovim tvrdnjama: Trump je za Bloomberg rekao da je Iran pristao na „neograničenu” obustavu svog nuklearnog programa. Za CBS News izjavio je da je Teheran „pristao na sve” i da će surađivati sa SAD-om na uklanjanju obogaćenog urana. Za Axios je rekao da će se sastanak „vjerojatno održati tijekom vikenda”, dodajući: „Mislim da ćemo postići dogovor u sljedećih dan ili dva.”

Krhko primirje između Washingtona i Teherana ponovno je testirano u nedjelju kada je američki razarač s vođenim projektilima otvorio vatru i zaplijenio iranski teretni brod nakon što je pokušao probiti američku pomorsku blokadu u Omanskom zaljevu, što je dodatno razljutilo Irance.

Sada, kako se približava istek dvotjednog primirja, Trump se ponovno suočava s odlukom: prihvatiti sporazum, čak i nesavršen, ili eskalirati sukob za koji je ranije rekao da će već biti završen.

Do ponedjeljka su dužnosnici u Iranu zvučali manje otporno na nove pregovore. No obrisi mogućeg sporazuma i dalje su nejasni.

„Sjedinjene Države nikada nisu bile bliže dobrom sporazumu s Iranom, za razliku od užasnog sporazuma koji je sklopila Obamina administracija, zahvaljujući pregovaračkim sposobnostima predsjednika Trumpa”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. „Svatko tko ne vidi taktiku predsjednika Trumpa da igra na duge staze ili je glup ili namjerno ignorira činjenice.”

Trump je postavio nekoliko crvenih linija u pregovorima, uključujući da Iran zamrzne obogaćivanje urana i preda svoje zalihe materijala gotovo dovoljnog za izradu nuklearnog oružja. Teheran, s druge strane, inzistira da zadrži kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, kao i da SAD ukine sankcije.

Tijekom prve runde pregovora američki pregovarači predložili su 20-godišnju pauzu u obogaćivanju urana, rekao je izvor upoznat s razgovorima. Iran je odgovorio prijedlogom o petogodišnjoj obustavi, što su SAD odbile, prema američkom dužnosniku.

Jedan noviji prijedlog s iranske strane uključuje desetogodišnju pauzu u obogaćivanju, nakon čega bi slijedilo još deset godina tijekom kojih bi Iran pristao obogaćivati uran na razine znatno ispod onih potrebnih za oružje, prema osobi upoznatoj s pregovorima. U međuvremenu, Trump je rekao novinarima da želi trajnu zabranu obogaćivanja i protivi se čak i 20-godišnjoj pauzi.

Trumpova administracija također razmatra odmrzavanje 20 milijardi dolara iranske imovine kao dio tekućih pregovora s Teheranom, ranije je izvijestio CNN. Taj bi korak uslijedio u zamjenu za to da Iran preda svoje zalihe visoko obogaćenog urana.

Koliko je svaka strana spremna biti fleksibilna u svojim zahtjevima u konačnici će odrediti hoće li se postići dogovor. Za Trumpa je ključno ne pristati na sporazum koji bi se mogao usporediti s nuklearnim sporazumom iz Obamina vremena (JCPOA), iz kojeg se povukao 2018. i koji kontinuirano kritizira kao slab.

U najmanju ruku, pregovarači se nadaju postići okvirni dogovor između SAD-a i Irana koji bi potom doveo do detaljnijih razgovora u nadolazećim tjednima o finim točkama sporazuma. Međutim, taj pristup ima i kritičare koji upozoravaju da Iran možda odugovlači pregovore kako bi dobio na vremenu dok otkriva neke od svojih raketnih sustava koji su tijekom rata bili skriveni.

Trump je u ponedjeljak inzistirao da ne osjeća pritisak da postigne sporazum, unatoč sve većoj nepopularnosti rata među američkom javnošću i njegovoj ulozi u rastu cijena goriva.

„Nisam pod nikakvim pritiskom, iako će se sve to dogoditi relativno brzo!” napisao je na društvenoj mreži Truth Social.

Do ponedjeljka poslijepodne nije bilo jasno je li netko od savjetnika upozorio predsjednika da bi njegova sklonost objavljivanju mogla štetiti pregovorima. Do podneva je na Truth Socialu objavio više puta o ratu, ukupno više od 900 riječi.

Njegovi javni komentari dodatno su povećali neizvjesnost oko pregovora.

U jednom trenutku u nedjelju ujutro Trump je rekao nekolicini sugovornika da potpredsjednik JD Vance neće sudjelovati u ovoj rundi pregovora, pozivajući se na neodređene sigurnosne razloge. Istodobno su dva visoka dužnosnika njegove administracije — američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz i ministar energetike Chris Wright — na televiziji izjavili da će Vance zapravo voditi izaslanstvo u Islamabadu, kao i u prvoj rundi.

Pokazalo se da su oni bili u pravu, a Trump u krivu. „Stvari su se promijenile”, rekao je jedan dužnosnik Bijele kuće za CNN na pitanje što se dogodilo.

Dan kasnije Trump je ponudio još jednu zbunjujuću informaciju, ovaj put o kretanju svog zamjenika. Rekao je novinaru New York Posta da je Vance u zraku i da će uskoro sletjeti u Pakistan na pregovore. Nekoliko trenutaka kasnije Vanceova kolona — s potpredsjednikom unutra — stigla je u West Wing.

„Očekujemo da će izaslanstvo uskoro krenuti na put”, objasnio je dužnosnik Bijele kuće.

Osobe upoznate s planovima rekli su da Vance sada planira napustiti Washington u utorak zbog pregovora, za koje je Trump u nedjelju tvrdio da će se održati u ponedjeljak navečer.

Pregovori bi sada trebali započeti u srijedu ujutro u Islamabadu. Izvori upozoravaju da situacija ostaje „promjenjiva”.

Isto vrijedi i za sudbinu dvotjednog primirja, koje uskoro istječe. Kada točno istječe rok također se, čini se, promijenilo, prema telefonskom razgovoru koji je Trump imao s novinarom u ponedjeljak. Prvotno je primirje najavio 7. travnja u 18:32 po istočnom vremenu, što je značilo da dvotjedni rok istječe u utorak navečer u Washingtonu.

No Trump je za Bloomberg rekao da primirje završava „u srijedu navečer po washingtonskom vremenu”, čime se daje dodatnih 24 sata za pregovore prije nego što mora odlučiti hoće li ostvariti prijetnju o rušenju iranskih mostova i elektrana, što bi moglo predstavljati ratni zločin. Dodao je da je „vrlo malo vjerojatno” da će ga dodatno produžiti.

Ranije je, međutim, mijenjao stav o tome hoće li pristati na produženje primirja. Tijekom jednog razgovora s novinarima prošlog tjedna pet puta je upitan hoće li produžiti primirje, a dao je tri različita odgovora:

„Ako ne bude dogovora, borbe se nastavljaju”, rekao je u jednom trenutku. Kasnije je rekao da bi ga mogao produžiti ako bude potrebno: „Ako bude trebalo, učinio bih to.” U trećem odgovoru sugerirao je da je pitanje možda bespredmetno s obzirom na stanje pregovora: „Vidjet ćemo. Ne znam hoće li trebati. Idealno, neće.”