Dramatična procjena: El Niño bi mogao ubiti 450.000 ljudi u šest mjeseci. Ovo su najugroženije zemlje

Posljedice bi se mogle osjetiti diljem svijeta – od Indonezije i Indije do Nigerije, Brazila i Sjedinjenih Američkih Država. Osim smrti povezanih s ekstremnim vrućinama, očekuju se i dodatne posljedice poput suša, požara i poplava.

Prema procjenama istraživača, između rujna 2026. i veljače 2027. godine moglo bi biti oko 451.000 dodatnih smrti povezanih s vrućinom. Povećana smrtnost od visokih temperatura mogla bi se nastaviti sve do lipnja ili srpnja 2027. godine, piše Guardian.

Najviše bi mogli biti pogođeni tropski dijelovi svijeta, osobito Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil. Sjedinjene Države također se nalaze među 20 najpogođenijih zemalja, s procijenjenih oko 3500 dodatnih smrti.

Znanstvenici upozoravaju da bi posljedice mogle biti posebno teške jer se El Niño događa na već zagrijanom planetu. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu, no globalno zagrijavanje može dodatno pojačati njegove učinke.

Temperature ruše rekorde

Trenutačni El Niño već je dosegnuo rekordne vrijednosti, i to nekoliko mjeseci prije očekivanog vrhunca. Zbog iznimno visokih temperatura pojedini znanstvenici njegov intenzitet opisuju izrazima poput „zapanjujućeg” i „razine Godzille”.

"Brojka od 451.000 ljudi toliko je velika da čovjek na nju može otupjeti. No iza nje su roditelji i djeca, bake i djedovi, susjedi, ljudi koji odlaze na posao, brinu se za obitelji i jednostavno žive svoje živote", rekao je profesor Michael Greenstone sa Sveučilišta u Chicagu, jedan od autora izvješća.

Istraživači su procjene napravili analizirajući odnos između temperatura i dodatnih smrti povezanih s vrućinom u 24.378 regija diljem svijeta. Podatke su zatim usporedili s prognozama temperatura koje se očekuju tijekom aktualnog El Niña.

"Moramo djelovati prije nego što ovo postane novo normalno"

Znanstvenici ističu da se mnoge smrti mogu spriječiti boljom pripremom. Među mogućim mjerama su preciznije prognoze toplinskih valova, otvaranje rashladnih centara, dodatno osoblje u zdravstvenim ustanovama tijekom najtoplijih razdoblja te bolja zaštita ljudi koji rade na otvorenom.

Dr. Tamma Carleton sa Sveučilišta Berkeley upozorila je da hitne mjere mogu spasiti brojne živote već ove godine, ali da dugoročno nije moguće stalno reagirati na ekstremne vremenske uvjete kao na izvanredne situacije.

"Ne želimo za 20 godina biti u stalnom izvanrednom stanju, kada današnje ekstremne temperature postanu nova normalnost", poručila je.

El Niño bi mogao snažno pogoditi i proizvodnju hrane. Svjetski program za hranu ranije je upozorio da bi njegove posljedice mogle gurnuti oko 50 milijuna ljudi u akutnu glad te dodatno povećati cijene hrane.

Posebno snažan El Niño 1877. i 1878. godine povezuje se s velikim sušama i glađu koje su, prema povijesnim procjenama, odnijele više od 50 milijuna života, osobito u Indiji, Brazilu i Kini.

Profesorica Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu upozorava da se aktualni fenomen događa u klimatskom sustavu koji je već znatno topliji nego u prošlosti. Zbog toga bi mnoge regije mogle doživjeti ekstreme kakvi dosad nisu zabilježeni, s posljedicama na zdravlje ljudi, sigurnost opskrbe hranom i dostupnost vode.

"El Niño dolazi i prolazi, ali sve dok nastavljamo sagorijevati fosilna goriva, događa se na sve toplijoj osnovi, zbog čega se zajednice sve teže nose s njegovim posljedicama", upozorila je Otto.