Kako europske vlade pokušavaju ublažiti udar visokih cijena goriva?

Europske vlade smanjuju poreze na gorivo, uvode subvencije i prilagođavaju energetska pravila kako bi ublažile posljedice rekordnih cijena benzina i dizela. Francuska, Njemačka i Španjolska među zemljama su koje proširuju mjere pomoći, dok se Europska unija suočava i s dodatnim rizikom mogućih američkih ograničenja izvoza dizela, piše Euronews.

Ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini potaknuli su vlade diljem Europe na uvođenje subvencija, promjene poreza i prilagodbu politika kako bi zaštitile svoja gospodarstva, tvrtke i kućanstva od rekordnih cijena benzina i dizela.

Od početka rata u Iranu zemlje diljem svijeta intervenirale su kako bi ograničile gospodarske posljedice smanjene opskrbe energentima i naglog rasta cijena goriva, navodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Među deset zemalja koje su poduzele najviše mjera za ublažavanje gospodarske štete čak ih je sedam iz Europske unije, objavio je OECD u izvješću u srijedu.

Prije nego što su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran, ruski rat u Ukrajini već je poremetio globalnu opskrbu energentima i izazvao potrese u Europi. EU uvozi gotovo svu naftu koju troši i 85 posto prirodnog plina. Uvoz ukupno pokriva 57 posto energetskih potreba Unije, dok velik dio energije proizvedene unutar EU-a dolazi iz obnovljivih izvora i nuklearnih elektrana, pokazuju podaci statističkog ureda EU-a.

Nezadovoljstvo Europljana raste dok cijene na benzinskim postajama u nekim europskim zemljama dosežu rekordne razine. Vozači u EU-u samo na dizel svakodnevno troše dodatnih 203 milijuna eura, prema podacima organizacije Transport & Environment.

„Okrutna je ironija da su SAD najmanje izložene krizi koju su same izazvale, dok europsko gospodarstvo ponovno snosi posljedice“, rekao je Antony Froggatt, analitičar te organizacije.

Pojedine europske vlade troše milijarde eura kako bi svojim zemljama pomogle prebroditi aktualnu energetsku krizu.

Čelnici EU-a u Bruxellesu privremeno su državama članicama dali veću slobodu u pružanju državnih potpora kućanstvima i energetski intenzivnim sektorima poput poljoprivrede, prometa i ribarstva.

Omogućili su i ograničenu fleksibilnost u primjeni europskih pravila o javnoj potrošnji za ulaganja kojima se jača energetska sigurnost i dugoročno smanjuje ovisnost Unije o uvozu nafte i prirodnog plina.

„Pritisak viših cijena energije i troškova zaduživanja sve snažnije osjećaju i građani i poduzeća“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u prošlotjednom godišnjem govoru o stanju Unije.

„Moramo dodatno ulagati u pristupačnu, domaću i čistu energiju, bilo da je riječ o obnovljivim izvorima, nuklearnoj energiji, biometanu ili drugim izvorima“, kako bismo „stekli neovisnost i snizili cijene energije“.

Francuska proširuje pomoć korisnicima dizela i onima koji puno voze

Francuska je uvela sve širi niz ciljanih mjera kojima nastoji zaštititi potrošače i tvrtke s velikom potrošnjom goriva od rasta cijena.

Francuska vlada u utorak je najavila paket vrijedan 450 milijuna eura kojim proširuje postojeće mjere pomoći. Proširena je pomoć koja ovisi o prihodima za ljude koji svakodnevno putuju više od 30 kilometara do posla i natrag ili u poslovne svrhe godišnje prijeđu više od 8000 kilometara. Zahvaljujući proširenju mjere, 5,5 milijuna zaposlenih imat će pravo na isplatu od 100 eura za pokrivanje troškova goriva do kraja godine, priopćila je vlada.

Novim paketom subvencije za gorivo poljoprivrednicima, ribarima i građevinskim tvrtkama produljene su do kraja godine. Energetski vaučeri u vrijednosti od 48 do 277 eura bit će dostupni tri mjeseca ranije kako bi 5,8 milijuna obitelji lakše podmirilo račune za energiju tijekom zime.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od von der Leyen da razmotri ublažavanje pravila EU-a o kvaliteti goriva, koja se odnose na gustoću, sadržaj sumpora i druge kriterije, kako bi se povećala proizvodnja dizela i kerozina u Europi. EU je sličan potez povukao tijekom pandemije covida-19.

U pismu izvršnom tijelu EU-a Macron je upozorio da bi na globalnom tržištu nafte uskoro moglo doći do „snažnog rasta cijena“ ako se Hormuški tjesnac uz iransku obalu ponovno ne otvori za promet tankera i ako se ne popravi saudijski naftovod Istok – Zapad prema Crvenom moru, izvijestio je Associated Press.

Pozvao je i na povećanje dopuštenog udjela konvencionalnog biodizela u standardnom dizelskom gorivu u EU-u sa sedam na deset posto.

Njemačka i Španjolska smanjuju poreze na gorivo

Dvomjesečno smanjenje poreza na gorivo u Njemačkoj isteklo je krajem lipnja. Vlada je prošlog tjedna odlučila ponovno uvesti porezne olakšice, čime će se cijene benzina i dizela od 1. listopada do kraja godine smanjiti za 17 centi po litri. Njemačka vlada procjenjuje da će nova mjera stajati 2,5 milijardi eura.

Vlada je također najavila razgovore s naftnom industrijom o mogućem uvođenju ograničenja cijena goriva do 1. siječnja. Belgija i Luksemburg slična ograničenja cijena imaju već desetljećima.

Španjolska vlada također je produljila smanjenje poreza na benzin i dizel koje je uvela u ožujku u sklopu paketa vrijednog pet milijardi eura (5,7 milijardi dolara) za ublažavanje posljedica rata u Iranu na domaće cijene energije.

Porezna olakšica ovog je mjeseca iznosila pet centi po litri. Automatski mehanizam povećao bi je na 20 centi po litri ako godišnja stopa rasta cijena goriva prijeđe 15 posto.

Vlada je također produljila subvencije za gorivo prijevoznicima, poljoprivrednicima, stočarima i ribarima.

SAD je postao jedan od najvažnijih dobavljača energije za EU

Uz nacionalne programe pomoći, države članice EU-a posegnule su i za strateškim rezervama u sklopu dogovora 32 članice Međunarodne agencije za energiju o stavljanju 400 milijuna barela nafte iz hitnih zaliha na tržište.

EU je nastojao smanjiti ovisnost o energentima iz Rusije povećanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te prelaskom opreme i industrijskih procesa s fosilnih goriva na električnu energiju.

Von der Leyen rekla je da bi veća elektrifikacija do 2040. mogla smanjiti godišnji račun EU-a za uvoz nafte, plina i drugih fosilnih goriva za 260 milijardi eura (296,6 milijardi dolara).

Dok je pokušavao smanjiti ovisnost o ruskim energentima, EU je postajao sve ovisniji o Sjedinjenim Državama. Von der Leyen prošle je godine s predsjednikom Donaldom Trumpom postigla dogovor koji je uključivao obvezu EU-a da tijekom tri godine kupi američke energente u vrijednosti od 750 milijardi dolara.

Rat u Iranu taj je odnos učinio istodobno važnijim i složenijim za EU, koji se sve više oslanja na SAD kada je riječ o opskrbi dizelom. Trumpova ovotjedna podrška zabrani američkog izvoza dizela radi snižavanja domaćih cijena izazvala je zabrinutost u Uniji, koja bi u tom slučaju morala pronaći alternativne izvore tog goriva.

Bruxelles pokušava uvjeriti Washington da odustane od ideje o obustavi izvoza dizela.

„Smatramo da je to loša ideja“, rekao je u četvrtak glasnogovornik Europske komisije Olof Gill. „Suradnja EU-a i SAD-a u području energetike snažna je, stabilna i obostrano korisna. Svaki poremećaj mogao bi imati negativne posljedice za obje strane.“