Meduze se šire europskim morima: Jedna neugodna vrsta česta je i uz hrvatsku obalu

Daleko najčešća vrsta meduze u Baltičkom i Sjevernom moru je uhata meduza (Aurelia aurita). Pojavljuje se uglavnom tijekom ljeta i rane jeseni, a u nekim godinama može se vidjeti u velikim nakupinama, poznatima kao cvjetanje meduza. Prepoznatljiva je po četiri prstenasta spolna organa u središtu svojeg prozirnog klobuka. Oni nalikuju malim ušima, po čemu je ova vrsta i dobila ime. Klobuk joj ima promjer od oko 5 do 40 centimetara, dok pipci mogu biti dugi od nekoliko centimetara do oko jednog metra, piše Euronews.

Za ljude se uhata meduza smatra uglavnom bezopasnom jer njezine žarne stanice obično izazivaju tek blagu iritaciju kože. Međutim, u Baltičkom i Sjevernom moru živi i lavlja meduza (Cyanea capillata). Poznata je i kao žuta žarnjača, a stanovnici obale često je nazivaju "vatrenom meduzom". Njezini dugi pipci mogu izazvati bolne opekline, a čak i odvojeni pipci neko vrijeme zadržavaju sposobnost žarenja. U usporedbi s uhatom meduzom, znatno je veća – promjer klobuka iznosi oko 20 do 50 centimetara, dok pipci mogu doseći duljinu od 10 do čak 30 metara.

Vatrena meduza mnogo je češća u Sjevernom nego u Baltičkom moru jer preferira hladniju i slaniju vodu.

Redovito se može vidjeti uz obale njemačkih otoka Sylt, Amrum, Norderney i Istočnofrizijskih otoka, kao i u sjevernom Atlantiku te uz obale Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Islanda. Nalazi se i uz obale Španjolske, Francuske, Italije, Grčke, Hrvatske i Turske.

Meduze u Sredozemnom moru: neke su bezopasnije od drugih

Turisti koji se kupaju u Sredozemnom moru mnogo češće susreću druge vrste žarnjača.

Ljubičasta meduza (Pelagia noctiluca) smatra se jednom od najneugodnijih vrsta za kupače u Sredozemlju. Najčešće se pojavljuje u zapadnom dijelu Sredozemnog mora, uz obale Španjolske, Francuske i Italije, ali i u Jadranu (uključujući područje uz Hrvatsku i Crnu Goru), Egejskom moru, dijelovima istočnog Sredozemlja te uz sjevernoafričku obalu. Ova upečatljiva meduza najčešće je ljubičaste, ružičaste ili crvenkaste boje, a promjer klobuka iznosi između pet i 15 centimetara. Njezini dugi i tanki pipci mogu biti dugi nekoliko metara. Dodir s njima može izazvati žareću bol, crvenilo kože, koprivnjaču i dugotrajan svrbež. Osobe s osjetljivijom kožom mogu imati i jače reakcije.

Ljubičasta meduza ime duguje svojoj sposobnosti slabe bioluminiscencije – u mraku može emitirati nježan sjaj.

Još jedna upečatljiva vrsta u Sredozemnom moru je kompasna meduza (Chrysaora hysoscella). Ima žućkastosmeđi klobuk s karakterističnim prugama koje podsjećaju na ružu kompasa te duge pipke. Često se može vidjeti uz obale Španjolske, Italije, Grčke, Turske i u Jadranu.

Dodir s njezinim pipcima može biti bolan, ali simptomi su uglavnom blaži nego kod ljubičaste meduze. U Sredozemnom moru živi i bačvasta meduza (Rhizostoma pulmo), jedna od najvećih vrsta meduza na tom području. Njezin klobuk može doseći impresivan promjer od čak 60 centimetara. Unatoč veličini, obično nije osobito opasna za ljude jer su njezine žarne stanice relativno slabe. Kontakt s njom najčešće ne izaziva nikakve tegobe ili uzrokuje tek blagu nelagodu.

Zbog svojeg impresivnog izgleda i mirne naravi, bačvasta meduza često se naziva "nježnim divom" Sredozemnog mora.

Što učiniti ako vas opeče meduza?

Ako vas opeče meduza, zahvaćeno područje ne biste smjeli trljati ni češati jer to može aktivirati dodatne žarne stanice. Kožu treba nježno isprati morskom vodom, a vidljive pipke pažljivo ukloniti pincetom ili plastičnom karticom.

Kod ozljeda uzrokovanih meduzama treba izbjegavati slatku vodu jer ona može aktivirati žarne stanice koje još nisu ispustile otrov. Zbog razlike u koncentraciji soli između slatke i morske vode dolazi do osmotskih promjena u stanicama, zbog čega one mogu otpustiti još više otrova u kožu. To može pojačati bol i pogoršati reakciju kože.

Za ublažavanje boli zahvaćeno područje može se uroniti u toplu, ali ne prevruću vodu (oko 40 do 45 °C) na 20 do 45 minuta ili se mogu primijeniti topli oblozi.

Također treba izbjegavati alkohol i urin jer mogu pogoršati simptome. Ako se pojave otežano disanje, oticanje, jaka bol, vrtoglavica, problemi s cirkulacijom ili drugi ozbiljni simptomi, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.