Politika zastrašivanja nije spriječila El-Sayedovu povijesnu pobjedu

Prije nego što je Abdul El-Sayed uspio ući u povijest kao prvi musliman izabran u američki Senat, morao je proći kroz ono što su kritičari nazvali jednom od najotvorenije islamofobnih kampanja u novijoj američkoj politici.

Unatoč tome, pobijedio je.

El-Sayed je svoju pobjedu na izborima za Kongres održanima u utorak predstavio kao odbacivanje takve retorike, optuživši republikanskog protukandidata Mikea Rogersa da je vodio, kako je rekao, neviđeno ružnu kampanju utemeljenu na mržnji.

„Vi ste izabrali mržnju, a Michigan je izabrao nadu”, rekao je El-Sayed u pobjedničkom govoru.

Napadi su obilježili cijelu izbornu utrku i izazvali zabrinutost za sigurnost među stanovnicima Dearborna i okolice, gdje živi jedna od najvećih arapsko-američkih zajednica u Sjedinjenim Državama, rekli su ovog tjedna lokalni dužnosnici i stanovnici.

El-Sayed (42), Amerikanac egipatskog podrijetla rođen u Michiganu, po struci liječnik i bivši direktor zdravstvenog odjela Detroita, kandidirao se kao progresivac usredotočen na zdravstvenu skrb i troškove života.

David Kolar (32), nastavnik glazbe, rekao je da ga je usredotočenost na El-Sayedovu vjeru podsjetila na reakcije protiv muslimana nakon napada 11. rujna 2001., razdoblja za koje je vjerovao da je zemlja ostavila iza sebe.

„Imamo slobodu vjeroispovijesti i, ako je on muslimanske vjere, neka tako bude”, rekao je Kolar nakon što je u predgrađu Detroita Warrenu glasao za El-Sayeda.

Rogers je tvrdio da su njegovi prigovori El-Sayedu ideološke, a ne vjerske naravi. Ipak, prikazivao ga je kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vodio kampanju zajedno s republikancima koji su otišli i mnogo dalje.

Među njima je prednjačio predsjednik Donald Trump, koji je El-Sayeda nazvao teroristom i usporedio ga s otmičarima zrakoplova u napadima 11. rujna.

Rogers se pojavljivao i sa senatorom Johnom Kennedyjem, republikancem iz Louisiane, koji je rekao da El-Sayed spava „u dresu bin Ladena”, te sa senatorom Tedom Cruzom, republikancem iz Teksasa, koji ga je nazvao „džihadističkim vilenjakom” i upozorio da će Amerikanci umirati ako El-Sayed pobijedi.

Napadi su se isticali ne samo žestinom nego i spremnošću istaknutih republikanaca da ih prihvate, rekla je Nazita Lajevardi, izvanredna profesorica na Sveučilištu Michigan koja proučava povezanost politike, rase i religije.

Za razliku od razdoblja nakon 11. rujna ili vremena Trumpove zabrane ulaska u SAD za državljane većinski muslimanskih zemalja tijekom njegova prvog mandata, ovaj put gotovo da nije bilo protivljenja unutar republikanske stranačke elite, rekla je.

„Ovo je najdrskija i najnetrpeljivija islamofobna kampanja koju sam vidjela”, kazala je. „Ono čemu svjedočimo nije samo neprijateljstvo, rasizam i netrpeljivost predsjednika (...) nego i članova Republikanske stranke na svim razinama.”

Kako je izgledala kampanja napada

Republikanci predvođeni Trumpom tijekom cijele kampanje prikazivali su demokratske kandidate kao radikale, neamerikance, pa čak i komuniste.

Demokratskog kandidata za Senat Jamesa Talarica u Teksasu su ismijavali nadimkom „Talafreako” zbog njegovih stavova o rodu i seksualnosti. U Ohiju su se u oglasima koristili iskazom demokratske kandidatkinje za guvernerku Amy Acton o tome kako je u mladosti preživjela seksualni napad.

Činilo se, međutim, da su birače mnogo više zabrinjavala pitanja kućnog budžeta nego napadi, u izbornoj sezoni u kojoj su demokrati, među njima Talarico i Acton, ostvarili uvjerljive pobjede.

Ipak, možda se ni jedna kampanja nije toliko oslanjala na politiku identiteta kao ona za mjesto u Senatu iz Michigana.

Republikanci su nastojali povezati El-Sayeda s Muslimanskim bratstvom, pozivajući se na njegove tekstove o političkim promjenama u Egiptu napisane prije desetak godina i objave njegove polusestre na društvenim mrežama.

Sjedinjene Države ove su godine neke ogranke Muslimanskog bratstva proglasile terorističkim organizacijama. El-Sayed ogradio se od te skupine i zanijekao bilo kakvu povezanost, a nisu se pojavili dokazi koji bi ga s njom povezivali.

Republikanci su iskoristili i El-Sayedovu reakciju na napad na sinagogu Temple Israel u Michiganu u ožujku. U izjavi kojom je osudio nasilje rekao je: „Povrijeđeni ljudi povređuju druge ljude”, što je izazvalo ogorčenost nekih židovskih čelnika koji su ga kritizirali jer je, prema njihovu mišljenju, time pokušao opravdati antisemitsko nasilje.

El-Sayed se poslije ispričao, rekavši da su njegove riječi možda pogrešno protumačene i da „nije bilo vrijeme za kontekstualizaciju”.

Rogersovi saveznici spominjali su taj slučaj sve do posljednjih sati kampanje. Uoči izbora Republikanska stranka Michigana održala je konferenciju za novinare na kojoj su uz veliki crveni natpis s optužbom da El-Sayed „PRUŽA UTOČIŠTE TERORISTIMA” stajali židovski i crnački čelnici zajednica koji su mu se protivili.

Na Reutersov upit da potkrijepi tu tvrdnju, direktor stranačkih komunikacija Ted Goodman pozvao se na El-Sayedovu izjavu „Povrijeđeni ljudi povređuju druge ljude”, za koju je rekao da predstavlja opravdavanje terorističkog napada na djecu.

Takav je argument odjeknuo kod dijela birača. Pet od približno 30 ljudi s kojima je Reuters razgovarao na području Detroita reklo je da su El-Sayedova muslimanska vjera ili navodne veze s ekstremizmom snažno utjecale na njihovu odluku da glasuju za Rogersa.

Jedan od njih bio je Robin Cook (73). „Ne mislim da je on pravi Amerikanac”, rekao je o El-Sayedu. „Ne vjerujem mu.”

Dearborn uzvraća

Većina birača s kojima je Reuters razgovarao odbacila je napade kao očajnički pokušaj odvraćanja pozornosti od njihovih ekonomskih briga. Nemuslimani su isticali da su muslimani i Amerikanci arapskog podrijetla sastavni dio njihove svakodnevice te spominjali prijatelje, susjede, kolege i liječnike iz svojih zajednica.

„Odrasla sam okružena ljudima svih nacionalnosti”, rekla je Pamela Johnson (72), katolkinja, nakon što je glasala za El-Sayeda. „Svi smo važni, bez obzira na boju kože, rasu ili bilo što drugo.”

No stanovnici Dearborna rekli su da je takva retorika imala stvarne posljedice i poticala strah za sigurnost.

Imad Soofi, vlasnik tvrtke koji je prije dva desetljeća doselio iz Jemena, rekao je da je od Trumpova početka napada na El-Sayeda primijetio porast neprijateljstva prema muslimanima, uključujući komentare upućene ženama koje na javnim mjestima nose hidžab.

Soofi (49), koji je triput glasao za Trumpa, rekao je da bi možda podržao Rogersa da se kandidat ogradio od Trumpove protumuslimanske retorike. Umjesto toga, glasao je za El-Sayeda.

Alabas Farhat, koji u Zastupničkom domu Michigana predstavlja dijelove Dearborna i Detroita, rekao je da je kampanja ponovno posegnula za protumuslimanskim stereotipima s kojima se Amerikanci arapskog podrijetla u toj regiji susreću već godinama.

„Stalno se postavlja pitanje koliko netko može biti Amerikanac ako je musliman. Koliko možete biti Amerikanci ako ste Amerikanci arapskog podrijetla?” rekao je Farhat u intervjuu. „To se događa, ali mi uvijek iznova pokazujemo koliko smo Amerikanci.”