Tko dolazi na Putinovu vojnu paradu - a tko ne

Ne samo da parada 9. svibnja neće uključivati vojna vozila ni kadete zbog onoga što je Kremlj opisao kao „trenutačnu operativnu situaciju“, nego će u Moskvi gotovo potpuno izostati i strani gosti, piše Euronews.

Tko su onda rijetki koji će se ipak pojaviti na paradi 9. svibnja, unatoč sigurnosnim rizicima zbog Ukrajine i reputacijskoj šteti bez obzira na moguće napade Kijeva?

Od američkih predsjednika do moskovskih okupacijskih vlasti

Kada su se ruski odnosi sa Zapadom razvijali nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., mnogi zapadni čelnici prisustvovali su proslavama Dana pobjede.

Godine 1995. među gostima su bili američki predsjednik Bill Clinton, britanski premijer John Major i kanadski premijer Jean Chrétien.

Američki predsjednik George W. Bush prisustvovao je paradi 2005. zajedno s čelnicima Francuske, Njemačke i drugim šefovima država, a njemačka kancelarka Angela Merkel bila je na Crvenom trgu 2010.

No odnosi Kremlja sa Zapadom pogoršali su se nakon ruske ilegalne aneksije ukrajinskog Krima 2014. i početka ruske agresije na Ukrajinu, kada su zapadni čelnici prestali dolaziti na događaj.

Nakon potpune invazije Moskve početkom 2022., popis gostiju dodatno se skratio, a posljednjih godina broj onih koji su zaista dolazili bio je mnogo manji od broja onih koji nisu.

Popis uzvanika za 2026., koji je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova, najkraći je u modernoj povijesti Moskve.

Među onima koji se očekuju na Crvenom trgu u subotu samo su dva međunarodna čelnika: predsjednik Laosa Thongloun Sisoulith i malezijski vrhovni vladar sultan Ibrahim.

Kremlj i dalje inzistira da će slovački premijer Robert Fico također biti prisutan, iako je sam Fico potvrdio da planira preskočiti paradu tijekom posjeta Moskvi.

Slovački zamjenik ministra vanjskih poslova Rastislav Chovanec potvrdio je da Fico neće prisustvovati paradi te rekao da bi mogao iskoristiti priliku kako bi Vladimiru Putinu prenio poruke Volodimira Zelenskog.

Za Kremlj je to vjerojatno još gori scenarij: gledati europskog čelnika za kojeg su vjerovali da se na njega mogu osloniti kako donosi poruku ukrajinskog predsjednika.

Među onima koji zapravo nemaju izbora oko izostanka s parade nalaze se ruske okupacijske vlasti koje je Moskva postavila da upravljaju okupiranim teritorijima.

Takvi se gosti teško mogu smatrati „stranim“ ili čak „čelnicima“.

Badra Gunba iz Republike Abhazije i Alan Gaglojev iz Južne Osetije potvrdili su svoj dolazak.

Moskva je stekla punu kontrolu nad Abhazijom i Južnom Osetijom nakon invazije na Gruziju 2008. i od tada održava vojnu prisutnost u obje regije.

Obje su službeno priznate kao sastavni dijelovi Gruzije i zajedno čine 20 posto međunarodno priznatog teritorija Gruzije.

Bjeloruski autokrat Aleksandar Lukašenko također će biti tamo, kao i svake godine.

Lukašenko nikada nije propustio paradu povodom Dana pobjede, niti bilo koju drugu priliku za susret s Putinom. Njegov status „stranog čelnika“ također je prilično upitan.

Ni EU ni SAD ne priznaju Lukašenka kao legitimnog predsjednika Bjelorusije, ali to nikada nije spriječilo Putinova najpouzdanijeg saveznika da sjedi na tribinama 9. svibnja.

Delegacija iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske također će prisustvovati, predvođena bivšim predsjednikom entiteta Miloradom Dodikom.

Dodik, bosanski srpski nacionalist koji je bio jedan od rijetkih europskih političara koji su posjetili Moskvu radi razgovora s Putinom nakon početka potpune invazije na Ukrajinu, u vlastitoj je zemlji dobio šestogodišnju zabranu obnašanja dužnosti, što ga sada svrstava među „bivše čelnike“ na paradi.

Dodik, poznat po svojoj sklonosti vožnji traktora i drugih velikih vozila, među balkanskim komentatorima dobio je nadimak „Laktašenko“ — duhovitu kombinaciju imena njegova rodnog mjesta Laktaša i prezimena drugog vođe sklonog traktorima, Lukašenka.

Oni čiji će izostanak najviše nedostajati

Što učiniti kada nitko ne dođe na tvoju zabavu? Reći da nitko nije bio ni pozvan.

Kremlj tvrdi da su rijetki gosti koji dolaze odlučili prisustvovati „na vlastitu inicijativu“, tvrdeći da pozivnice nisu ni slane.

Putinov savjetnik Jurij Ušakov izjavio je da strani čelnici nisu bili pozvani: „Namjerno nismo pozivali strane goste na proslavu, za razliku od prošle godine.“

No neki izostanci bole više od drugih.

Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je da neće prisustvovati paradi Dana pobjede u Moskvi.

Nakon što je ranije ovog tjedna u Erevanu ugostio veliki događaj — sastanak Europske političke zajednice i summite EU-a i Armenije — Pašinjan je uspio učiniti ono što Putin ne može: okupiti impresivnu demonstraciju međunarodne potpore Armeniji, uz desetke stranih čelnika u armenskoj prijestolnici.

No Moskvu nije razljutila Pašinjanova improvizirana glazbena sesija s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom tijekom potpisivanja pjesme „La Bohème“ Charlesa Aznavoura.

Problem je bio čelnik koji se usudio pojaviti u Armeniji, zemlji koju se dugo smatralo najbližim ruskim saveznikom na Južnom Kavkazu: Volodimir Zelenski.

Moskva je čak pozvala armenskog veleposlanika na razgovor, dok je rusko ministarstvo vanjskih poslova bijesno reagiralo zbog onoga što smatra „kategorički neprihvatljivim“ davanjem platforme Zelenskom.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova otišla je i korak dalje, optuživši Armeniju, koju je opisala kao „prijateljsku, bratsku zemlju“, da je ugostila „terorista“.

„Na kojoj ste strani povijesti?“ rekla je Zaharova tijekom konferencije za medije.

Pašinjan je odgovorio da Armenija „nije saveznik“ Rusije u njezinu ratu protiv Ukrajine te dodao da neće prisustvovati paradi zbog kampanje za parlamentarne izbore zakazane za 7. lipnja.

Proslava iza zatvorenih vrata

Bez stranih čelnika i bez teške vojne opreme za pokazivanje, Moskva je odlučila ne dopustiti svijetu da vidi što je ostalo od njezine velike demonstracije vojne moći.

Kremlj je sada odbio dopustiti stranim medijima pristup događaju, unatoč prethodno odobrenim akreditacijama.

Međunarodni mediji koji još imaju prisutnost u Rusiji obaviješteni su da su njihove akreditacije opozvane, uz obrazloženje koje Moskva opisuje kao „promjenu formata događaja zbog situacije“.

To se ne odnosi na ruske državne medije, koji će imati ekskluzivan pristup „praćenju parade“ — uz jednu ogradu.

Prema nagađanjima na ruskim Telegram kanalima u petak, uobičajeni prijenos parade uživo bit će emitiran s odgodom — što je uobičajena praksa za događaje pod sigurnosnim prijetnjama kako bi se izbjeglo prikazivanje mogućeg kaosa.

Kako bi spriječile neovlašteno širenje snimki izvan službene verzije događaja, vlasti su nekoliko dana prije proslave uvele ozbiljna ograničenja interneta.

Faktor Ukrajine: Strah od nepoznatog

Nakon što je Rusija u srijedu odbacila ukrajinski prijedlog primirja, Kijev je upozorio Moskvu da će „odgovoriti istom mjerom“ na napade Kremlja.

Suočena s neizvjesnošću oko toga što bi Kijev mogao pripremiti za 9. svibnja, Moskva je uzvratila nizom prijetnji ne samo Ukrajini nego i europskim zemljama.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je diplomatske misije da evakuiraju osoblje iz Kijeva prije proslave Dana pobjede u Moskvi zbog onoga što je opisalo kao „neizbježan uzvratni udar“ ruskih snaga.

Unatoč prijetnjama, strane vlade signalizirale su da ne planiraju smanjiti svoju diplomatsku prisutnost u Ukrajini.

U četvrtak je Zelenski rekao da su neke Moskvi sklone zemlje kontaktirale Ukrajinu u vezi s planovima svojih dužnosnika da prisustvuju paradi 9. svibnja u ruskoj prijestolnici.

„Čudna želja… ovih dana. Ne preporučujemo to“, rekao je, ne nudeći dodatna pojašnjenja o tome što bi se moglo dogoditi u subotu.