Bušić iz "Gospić je naš dom": Vrijeme radi protiv nas, sanacija mora krenuti odmah!

Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković ranije je poručila da se razmjeri ekološke katastrofe u Gospiću nisu počeli otkrivati tek s Uskokom, istaknuvši da se od početka govorilo o kaznenom djelu protiv okoliša, onečišćenju te posljedicama za tlo, zrak i vodu.

Navela je i da su u svim pokrenutim postupcima i nabavama Ministarstva bile navedene informacije da je riječ o opasnom otpadu te da su trenutačno otvorena dva postupka javne nabave.

Vjeko Bušić iz inicijative Gospić je naš dom se, međutim, ne slaže s ocjenom da su nadležne institucije učinile sve što je bilo potrebno.

"Od otkrivanja afere u medijima, to je veljača 2025. godine, od strane Uskoka bilo jasno komunicirano da se radi o utvrđenom opasnom otpadu", rekao je te dodao da se to ne odnosi samo na Ministarstvo zaštite okoliša, nego i na Fond za zaštitu okoliša te Državni inspektorat.

"Ministarstvo okoliša, Fond za zaštitu okoliša i Državni inspektorat nisu poduzeli baš sve da bi se razmjeri ovog onečišćenja smanjili", kaže.

'Kod pet teških metala utvrđena su prekoračenja dopuštenih vrijednosti'

Prema njegovim riječima, trenutačno je postupkom javne nabave obuhvaćeno tek deset posto otpada, dok preostalih 90 posto do nedavno uopće nije bilo obuhvaćeno planom. O tome se, kaže, počelo ozbiljnije razgovarati tek nakon nedavnog sastanka u Ministarstvu koji je vodio potpredsjednik Vlade Branko Bačić, a koji je održan na inicijativu građana Gospića, odnosno njihove građanske inicijative.

Sastanak je uslijedio nakon velikog prosvjeda u Gospiću, na kojem se okupilo oko 2000 ljudi. Bušić kaže da su građani tada bili spremni poduzeti i daljnje korake kako bi zaštitili zdravlje i okoliš.

Ističe i da su Ministarstvo i Fond raspolagali nalazima Državnog inspektorata iz 2024. godine, dok su javnost i građani za njih doznali tek prije desetak dana. U međuvremenu su objavljeni i nalazi i mišljenje Geotehničkog fakulteta izrađeni u sklopu istrage.

Prema Bušiću, nalazi Državnog inspektorata pokazali su o kojoj je vrsti opasnog otpada riječ i kakvu prijetnju predstavlja za zdravlje. Navodi da su kod pet teških metala utvrđena prekoračenja dopuštenih vrijednosti, na pojedinim mjestima i deset puta veća, a negdje i nekoliko stotina puta.

'Opasne tvari kroz krške krvotoke pronalaze svoj put'

Smatra da posljedice višegodišnjeg izostanka preventivnog djelovanja sada potvrđuje i nalaz Geotehničkog fakulteta.

"Nalaz govori zapravo da je došlo do potpunog onečišćenja tla na samom odlagalištu, i još dodatno u krugu od 50 metara, da je uništena bioraznolikost na tom dijelu, a nažalost došlo je i do procjeđivanja opasnih elemenata mikroplastike u podzemne vode, što znači da je došlo zapravo do puknuća krškog tla, i sada, nažalost, te opasne tvari kroz krške krvotoke pronalaze svoj put. Mi nikad ne znamo kada jednom zagađenje dođe do podzemnih voda, do krškog tla, gdje će ono završiti", navodi Bušić.

'Trebalo je puno ranije reagirati'

Bušić smatra da je zbog toga trebalo puno ranije reagirati, ne samo sanacijom nego i preventivnim mjerama.

"Da je bilo potrebno puno hitnije postupati i sa samom sanacijom, ali što je još važnije, da je bilo potrebno odmah u veljači 2023. najkasnije poduzeti hitne preventivne mjere da ne bi došlo do ovakvog onečišćenja, upravo upućuje da su zapravo potrebne hitne sanacijske i preventivne mjere kako bi se spriječilo daljnje onečišćenje", kaže Bušić.

Navodi da su jučer u okviru istrage objavljena dva dokumenta Geotehničkog fakulteta – osnovni nalaz i mišljenje na oko 300 stranica te njegova dopuna od približno 50 stranica. U dopuni su, kako objašnjava, analizirani novi uzorci uzeti nekoliko mjeseci nakon prvog nalaza.

"U prvotnom nalazu nema pojave PFAS spojeva i mikroplastike u podzemnim vodama preko dopuštenih količina, a samo nekoliko mjeseci kasnije se te količine su dvostruko prekoračene na jednom izvorištu, odnosno na jednom piezometru.

Što to dokazuje? To dokazuje zapravo da smo na vrijeme reagirali, da se na vrijeme poduzele određene preventivne mjere kako bi se spriječilo daljnje prodiranje u tlo, ili barem kako bi se usporilo. Danas bi taj nalaz i mišljenje, a samim time i utjecaj na okoliš i na zdravlje, bio vjerojatno puno manji", veli.

Tko je odgovoran?

Zbog toga, kaže, smatraju da postoji odgovornost onih koji su trebali prepoznati razinu opasnosti.

"U tom smislu, smatramo da postoji odgovornost, da oni koji su trebali prepoznati razinu ugroze za zdravlje i okoliš su trebali puno prije reagirati, pa ako i nisu, ako se nisu stekli uvjeti za samu sanaciju, trebali su poduzeti određene preventivne mjere", rekao je Bušić.

Građanska inicijativa je, dodaje, još na prvom sastanku o ovom problemu, održanom 1. travnja 2025. godine u Gospiću, predložila privremenu zaštitu prostora.

"Istine radi, naša inicijativa, iako je u tome nestručna i to joj nije primarni posao, predlagala je odmah kada je održan prvi sastanak na tu temu, 01. 04. 2025. godine, u županiji Ličko-senjskoj u Gospiću, je rekla: 'Dajte, učinite privremenu zaštitu toga prostora', ali nije na inicijativi da nudi konkretna i konačna rješenja."

Smatra da su upravo institucije koje raspolažu stručnim kapacitetima i državnim novcem trebale na temelju prvih analiza prepoznati razinu ugroze i reagirati.

"Netko kome je to posao, tko se time bavi, tko može koristiti u okviru državnog proračuna i stručne nalaze i mišljenja različitih struka, od geotehničke, hidrogeološke i tako dalje, trebao je zapravo na temelju tih prvih nalaza i mišljenja, odnosno analiza Državnog inspektorata iz 2024., prepoznati razinu ugroze i adekvatno reagirati. Naš je definitivan stav da se to ovdje nije učinilo", kazao nam je Bušić.

'Sada jedino u obzir dolazi hitna sanacija'

Bušić upozorava da se o mogućim privremenim rješenjima razgovara tek sada, iako je na sastanku u Vladi 28. srpnja zaključeno da prekrivanje otpada ne dolazi u obzir.

"Mi tek danas razgovaramo kao o nekim potencijalnim rješenjima, nekakvoj privremenoj prekrivanju i tako dalje, za koju smo na sastanku 28. 07. u Vladi zaključili da sada ne dolazi u obzir. To je prekasno", navodi Bušić.

Prema njegovu mišljenju, sada je jedino prihvatljivo rješenje hitna sanacija cijelog područja i uklanjanje otpada.

"Sada jedino dolazi u obzir da se hitno i odmah pristupi sanaciji cijelog područja, da se čim prije taj otpad makne s tog dijela", govori.

Ako ga nije moguće odmah konačno zbrinuti, smatra da ga treba privremeno premjestiti na sigurno mjesto. "On se mora maknuti ili u zatvorene vagone, ili se mora maknuti na neka nepropusna područja, a onda konačna sanacija treba uslijediti, ovaj, odmah nakon toga. Više nema prostora da mi razmišljamo o kojem modelu ćemo ovdje razgovarati", navodi Bušić.

'Ovo treba tretirati kao kriznu situaciju'

Situaciju treba tretirati kao kriznu, smatra Bušić, jer vrijeme povećava opasnost od daljnjeg onečišćenja.

"Treba se pristupiti kao kriznoj situaciji, kao situaciji gdje nalaz i mišljenje upozorava da proteklom vremenom dolazi do daljnjeg onečišćenja, koje će sigurno uslijediti s obzirom da se radi o teškim metalima, da se oni sporo otapaju, ali se otapaju. Vrijeme radi protiv nas i moramo sve poduzeti da sanacija svega odmah krene", govori.

Pritom, kaže, ne bi trebalo sanirati samo dio otpada. "Sanacija mora krenuti odmah", upozorava. Potrebno je, dodaje, što prije odabrati izvođača i zaustaviti daljnji štetan utjecaj na okoliš i zdravlje.

Najgori mogući scenarij

Bušić pritom ističe da situacija još nije dosegnula najgori mogući scenarij i da je voda za piće trenutačno ispravna. No, upozorava na mogućnost širenja onečišćenja podzemnim vodama.

"Stvari još uvijek nisu toliko pogubne, sva sreća da je voda za piće trenutno u redu, ali ovdje smo vidjeli da je zapravo otpad, štetne tvari, ušao u podzemni krvotok, on se slijeva prema svim, prema cijeloj Lici, prema Otočcu, prema Senju, prema Hrvatskom primorju i Hrvatskim otocima, pa do Raba.

To treba pod hitno zaustaviti i ja mislim da je došlo vrijeme da se prestane s nekakvim paušalnim, birokratskim odgovorima", navodi.

Smatra da institucije moraju promijeniti pristup problemu: "Ovdje ova situacija traži odgovornost prema prostoru u kojem živimo, prema najvećem prirodnom bogatstvu koje Hrvatska ima, to su podzemne pitke vode, i mi svi zajedno, i kao građani i kao oni koji su izabrani i plaćeni da rješavaju ovakve situacije, moramo promijeniti potpuno način pristupa ovom problemu i od sutra donijeti odluku da sanacija mora ići odmah, bezuvjetno."

'Od početka govorimo da je ovo izvanredna situacija'

Na pitanje treba li problem podići na državnu razinu i proglasiti ga kriznom situacijom, Bušić podsjeća da građanska inicijativa na potrebu hitnog postupanja upozorava od samog osnutka.

"Mi o potrebi hitnog postupanja govorimo zapravo otkad smo osnovani, a osnovani smo dan nakon što je ova afera otkrivena u medijima kao građanska inicijativa 'Gospić je naš dom'."

Navodi da od početka upozoravaju na izvanrednost situacije, posebno zbog količine otpada koji je zakopan u tlo.

"Stalno ukazujemo na potrebu, znači na potrebu hitnog postupanja, govorimo da je ova situacija izvanredna i da je upravo specifičnost ove situacije što je otpad u količinama od minimalno 34.000 tona zakopan u tlo, a razasut još u količinama od otprilike 4.000 tona, i još imamo nešto manji dio tog otpada koji stoji u vrećama unutar tog takozvanog samog silosa", rekao je.

Bušić smatra da se takva situacija treba tretirati kao izvanredna na lokalnoj, županijskoj i državnoj razini. Kaže da danas postoji širi konsenzus o potrebi hitnog djelovanja.

'Iznenađen sam izjavama zamjenika šefa Fonda za zaštitu okoliša'

Zbog toga ga, kaže, iznenađuju izjave zamjenika direktora Fonda za zaštitu okoliša Mirka Budiše o mogućim modelima sanacije za koje je na sastanku u Vladi 28. srpnja zaključeno da nisu prihvatljivi.

"U obzir dolazi jedino rješenje da se odmah ovaj zakopani otpad i razasuti otpad krenu u direktnu sanaciju, znači, i da se oko toga izabere izvođač", naveo je.

Dodaje da su Ministarstvo i Fond dobili određeno vrijeme kako bi prikupili informacije od inozemnih operatera koji zbrinjavaju takvu vrstu opasnog otpada. Prema njegovim riječima, na temelju tih informacija trebala bi biti dovršena dokumentacija za nadmetanje.

"Obećano je da će u početku devetog mjeseca biti gotova dokumentacija na temelju takvih informacija koje ćemo dobiti od inozemnih operatera. Mi uskoro moramo imati konačno rješenje", govori.

Bušić naglašava da više ne bi trebalo biti rasprave o prekrivanju otpada ili njegovu ostanku na lokaciji.

Tvrdi da je takav zaključak zajednički donesen na sastanku na kojem su sudjelovali predstavnici Vlade, Ministarstva, Fonda, Državnog inspektorata, Instituta za vode, građanskih inicijativa te županije i grada.

"To smo svi donijeli zajednički zaključak na nivou potpredsjednika Vlade, ministarstva, fonda, Državnog inspektorata, tamo gdje je bio Institut za vode, građanske inicijative županije i grada, da to ne dolazi u obzir", govori.

Iako najavljuje suradnju s institucijama, Bušić kaže da zbog dosadašnjeg postupanja postoji nepovjerenje prema obećanjima.

'Građani su godinu i pol dana pritiskom dobivali informacije'

Bušić problem vidi i u tome što su građani, kako kaže, informacije o vrsti otpada i njegovoj opasnosti dobivali tek nakon kontinuiranog pritiska.

"Žalosno je zapravo da nešto što je bio pretežiti interes javnosti, a to je da građani Gospića i Like, a i šire, znaju o kakvoj vrsti otpada se radi, o kakvoj ugrozi se radi, da su građani kroz različite inicijative, prosvjede, svoje upite morali zapravo jednom vrstom kontinuiranog pritiska od godinu i pol dana dobiti ono što im pripada. Sada je pretežiti interes javnosti bio da građani znaju kako da se ponašaju", kaže Bušić.

Kao dodatni problem ističe izostanak javnozdravstvenih smjernica za stanovništvo koje živi u blizini odlagališta.

"Svi smo znali da se radi o opasnom otpadu. Nismo imali konkretne analize, ali smo znali da se radi o opasnom otpadu", kaže Bušić.

Pita se kako je moguće da institucije koje su znale za postojanje opasnog otpada nisu građanima dale konkretne upute o zdravstvenoj zaštiti, barem onih koji žive u neposrednoj blizini.

'Kako je moguće da HZJZ nije dalo zdravstvene smjernice?'

Poziva se i na nalaz i mišljenje vještaka prema kojem se tijekom suhog i vjetrovitog vremena čestice odloženog otpada koje sadrže štetna svojstva mogu širiti u krugu do 200 metara. U tom se području, upozorava, nalaze i kuće.

"Vi danas imate u nalazu i mišljenju vještaka, primjerice, zaključke da za vrijeme suhog i vjetrovitog vremena čestice odloženog otpada se raspršuju, koje u sebi sadrže štetna svojstva, se raspršuju u, znači, u krugu do 200 metara. U krugu do 200 metara se već nalaze kuće od otpada.

Kako je moguće da Zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva, tko god, nije dao zdravstvene smjernice građanima Gospića kako da se ponašaju u određenoj situaciji?", pita se.

Na informaciju da iz Zavoda za javno zdravstvo navode kako nisu upoznati s cijelim slučajem niti su tamo provodili analize, Bušić je reagirao pitanjem: "Pa zar je to moguće?"

Dodatno je izrazio nevjericu zbog toga što građani na području gdje se nalazi opasan otpad nisu dobili zdravstvene smjernice od institucija čija je zadaća brinuti o javnom zdravlju.