Arhitekt o Maksimiru: Postupak treba ići dalje, nije neka drama. O Poljudu nema dvojbe

Arhitekt Ivan Križić, bivši predsjednik Društva arhitekata Zagreba, poručio je u razgovoru s Mojmirom Pastorčić za RTL da pobjeda na natječaju ne znači nužno i realizaciju odabranog rješenja za novi Maksimir. Naveo je i niz svjetskih primjera u kojima se od pobjedničkih projekata odustalo.

Govoreći o pobjedničkom rješenju za maksimirski stadion, Križić kaže kako mu je na prvu bilo jako zanimljivo u arhitektonskom smislu, da je odmah prepoznao Zagrebačku školu arhitekture. Ipak, kasnije je uočio i greške, govori. "No, što dalje gledam i analiziram, ono što mogu analizirati jer ipak nemam svu dokumentaciju dostupnu da možemo apsolutno sve sagledati, vidim tu neke greške za koje mislim da se potencijalno mogu ispraviti, ali meni nisu dovoljno uvjerljive. Barem meni, za neko rješenje oko kojeg se sada stvorila ovakva drama i zbog čega već treći ili četvrti put razgovarate u vašoj emisiji", rekao je Križić za RLT.

Smatra i da nije neobično da se oko stadiona toliko raspravlja u javnosti jer su ga svi dugo iščekivali. "To je dokaz da je javni arhitektonsko-urbanistički natječaj kao institut jako vrijedan jer su Grad Zagreb i svi mi dobili 88 besplatnih rješenja vrijednih petnaestak milijuna eura rada inženjera i arhitekata, sve kako bismo uopće vidjeli što se na toj lokaciji može dogoditi ili ne treba dogoditi. Naravno da me ne čudi ta reakcija jer su ljudi bili jako zainteresirani, a neki su ostali šokirani rezultatom, bilo pozitivno, bilo negativno", govori.

Na pitanje o mogućem poništenju natječaja koje se glasno spominje u javnosti i zbog kojeg je struka reagirala prilično burno, Križić kaže kako odustajanje od pobjedničkog rješenja nije toliki bauk te smatra da je reakcija više išla u smjeru odgovora na političke izjave, nakon što je predsjednik Vlade izjavio da treba ići u tom smjeru. Naveo je i nekoliko dosta poznatih situacija u kojima pobjedničko rješenje na kraju nije bilo realizirano: Nacionalni stadion u Tokiju koji je trebao biti izgrađen prema projektu Zaha Hadid Architects, Muzej moderne umjetnosti u Varšavi koji je projektirao Christian Kerez te Guggenheimov muzej u Helsinkiju...

"To su sve primjeri gdje vidimo da stvari nisu zakucane. Ono što se nijednom od ovih dana nije dogodilo jest da je politika došla i rekla da nešto ne može. Proces se proveo do kraja i zaključilo se u nekom trenutku da ipak to ne ide", zaključio je arhitekt.

Poljud

Takva je situacija bila i 1975. u Splitu. Poljud je izgrađen prema projektu koji nije pobijedio na natječaju. Odustalo se od pobjedničkog projekta arhitekta Ivana Piteše i raspisan je novi natječaj.

Na pitanje o mogućem rušenju Poljuda, Križić kaže kako ta ideja apsolutno nije opravdana. "Ne može se na temelju jednog televizijskog priloga i pitanja korisnika na ulici zaključiti da je javnost za rušenje. U konačnici, kolege iz Splita, pogotovo moji kolege iz Društva arhitekata, to vrhunski mogu odraditi i odrađuju. Mislim da tu nema straha da će se tako nešto u Splitu dogoditi", zaključio je.