Suša stiže na naplatu: "Vidjet ćemo što će biti, situacija s kukuruzom je kompleksna"

Ukrajina i Rusija, među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica, najavljuju smanjenje proizvodnje u ovoj godini. O mogućim posljedicama za globalno tržište hrane, ali i hrvatsku poljoprivredu, za N1 je govorio Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Jakopović upozorava da bi takav trend mogao utjecati na svjetsko tržište žitarica, a posredno i na Hrvatsku.

"Ovakav trend će imati utjecaja i na globalno tržište žitarica i posljedično na Hrvatsku. No, kod nas je završio ovaj dio jesenskih kultura, žetva je završila i vrlo malo naših poljoprivrednika ima mogućnost čuvanja žitarica u svojim skladištima. Ovo je pozitivno za trgovce i za one koji imaju mogućnost čuvanja žitarica jer će prema proljeću imati utjecaja na skok rasta cijena na tržištu i samim time ostvarivanju profita", rekao je.

'Situacija s kukuruzom je kompleksna'

Podsjetio je da je u Hrvatskoj ove godine zabilježena dobra proizvodnja žitarica, zbog čega su cijene bile vrlo niske.

"Ono što se dogodilo s viškom u RH jer je godina bila dobra što se tiče žitarica, cijene su bile izuzetno niske. Vidjet ćemo što će biti s kukuruzom jer vidimo da je situacija izuzetno kompleksna. Cijela Europa je u suši, u Hrvatskoj će se drastično smanjiti proizvodnja kukuruza, što silažnog, tako i u zrnu. Cijene još uvijek nemamo, vidjet ćemo kako će tržište reagirati, ali reagirat će sigurno skokom cijena", kazao je Jakopović.

Takav razvoj događaja mogao bi se odraziti i na stočarsku proizvodnju, s obzirom na važnost kukuruza u toj grani poljoprivrede.

"To će utjecati na stočarsku proizvodnju, a kukuruz je osnovna sirovina u stočarskoj proizvodnji pa će biti i poremećaja u cijeni stočarske proizvodnje", rekao je.

Suša pogađa i druge kulture

Na pitanje koje bi još kulture mogle biti pogođene sušom, Jakopović je istaknuo da posljedice osjeća cjelokupna poljoprivredna proizvodnja.

"Utječe na sve kulture. Suncokret je tu vrlo značajan, to je Hrvatskoj, ali i Ukrajini najveća uljarica. Ukrajina je najveći izvoznik suncokreta i suncokretovog ulja i vidjet ćemo kakav će to imati utjecaj. Poremećaja u cijeni će biti, ali ne vjerujem da će biti drastičan. Tržišta obično reagiraju koliki je pad u proizvodnji, 10 do 15 posto, a prema tome će se slagati i cijena finalnog proizvoda", kazao je.

O navodnjavanju: To košta, financije su uvijek problem

Govoreći o budućnosti hrvatske poljoprivrede, posebno u kontekstu suše, Jakopović smatra da će biti nužne promjene u načinu proizvodnje. Ipak, upozorava da promjena kultura nije jednostavna.

"Promjena kulture nije jednostavna - zbog tradicije, a drugo je zbog sustava sve one opreme i mehanizacije kojima raspolažu naši poljoprivrednici. Ići će polako, ali to je više desetogodišnji proces. Moramo mijenjati paradigmu i način razmišljanja, a to je prije svega navodnjavanje", navodi Jakopović.

Istaknuo je da Hrvatska ima dovoljno vode, ali da taj potencijal treba bolje iskoristiti. "Vode ima i Hrvatska je relativno kvalitetno opskrbljena vodom, dobro je ispremrežena s rijekama i to treba iskoristiti. To košta, financije su uvijek glavni problem svuda, investicijski programi se moraju pokrenuti, ne samo europski, moraju biti i nacionalni", rekao je Jakopović.

'Po navodnjavanju smo tri puta niži od europskog prosjeka'

U HPK, dodao je, već godinama upozoravaju na potrebu snažnijeg ulaganja u poljoprivredu.

"Mi u HPK već godinama govorimo da moramo uložiti u investicije, barem koliko dobijemo iz EU proračuna, toliki mora biti i naš nacionalni proračun za investicije, kako bi mogli dostići zemlje u okruženju koji navodnjavaju s nekakvih 6-7 posto, a mi smo tri puta niži od EU prosjeka", ističe Jakopović.

Prema njegovim riječima, bez ulaganja u navodnjavanje i druge oblike prilagodbe poljoprivreda će se teško nositi s novim uvjetima.

"Mi kao poljoprivrednici smo svjesni toga. Poljoprivrednici se zadužuju i financijsko tržište mora na takav način reagirati, ali mora biti i kompletna svijest Vlade da bez snažnih investicija u poljoprivredi vidimo da iz godine u godinu padamo s produktivnošću i s količinom svega onoga što se proizvodi", govori.

Što je rješenje?

Jakopović upozorava i na problem visokih cijena proizvodnje, koje otežavaju mogućnost da hrvatski proizvođači na tržište plasiraju proizvode po cijenama prihvatljivima potrošačima.

"Nismo u mogućnosti isfinancirati sve što tržište traži, tj. da bismo mogli po priuštivim cijenama staviti na tržište proizvode kako bi naši potrošači imali kvalitetan proizvod po tim cijenama, jer inače smo otišli s cijenama u nebo. Tržište to ne guta", objašnjava Jakopović.

Pritom je istaknuo da trgovce ne smatra odgovornima za takvu situaciju. "Nisu trgovci krivi u tom segmentu, oni isto razmišljaju kao i svi, svatko mora naći svoje mjesto pod suncem", komentirao je.

Kao jedno od ključnih rješenja vidi dugoročni investicijski ciklus koji bi obuhvatio različite oblike proizvodnje i navodnjavanja.

"Investicijski ciklus od 7-10 godina u staklenike, plastenike, ali prije svega u velike sustave navodnjavanja, ali i u puno sitnih sustava jer inače bez toga nema poljoprivrede. Problem su veliki sustavi gdje ratarske površine trebate zalijevati i natapati velikim količinama vode. Tu trebamo pomoć države", zaključio je Jakopović.