Stručnjaci otkrivaju koje je najgore vrijeme za odlazak na spavanje

Prema stručnjacima za spavanje, posebno problematično može biti odlazak na spavanje nakon ponoći, osobito ako se to događa redovito i nije usklađeno s prirodnim ritmom tijela.

Može poremetiti biološki sat

Cirkadijalni ritam svojevrsni je unutarnji biološki sat koji traje približno 24 sata. On utječe na pospanost i budnost, ali i na hormone, metabolizam, imunosni sustav i obnovu stanica, piše N1 Srbija.

Na njega snažno utječu svjetlost i tama. Zbog toga nije problem samo u tome odlazimo li kasno u krevet, nego i je li naš raspored spavanja usklađen s prirodnim ritmom tijela.

Stručnjaci pritom naglašavaju da ljudi nemaju svi isti ritam. Nekima odgovara raniji odlazak na spavanje, dok su drugi prirodno skloniji kasnijem lijeganju. Veći problem nastaje kada se vrijeme spavanja dugoročno ne podudara s unutarnjim biološkim satom ili obvezama koje osoba ima tijekom dana.

Mogu se poremetiti melatonin i kortizol

Na spavanje snažno utječu hormoni melatonin i kortizol.

Melatonin tijelu signalizira da je vrijeme za spavanje, a njegova razina navečer raste. Kortizol, koji povećava budnost, počinje rasti pred jutro i priprema organizam za buđenje.

Ako redovito odlazimo spavati vrlo kasno, osobito nakon izlaganja jakoj umjetnoj svjetlosti i ekranima, možemo poremetiti prirodnu izmjenu tih hormona.

Kasno lijeganje može značiti manje dubokog sna

Jedan od važnih razloga zbog kojih stručnjaci upozoravaju na kasno odlazak u krevet jest duboki san, odnosno sporovalni san.

Tijekom te faze tijelo se fizički oporavlja, obnavlja tkiva, učvršćuje sjećanja i odvijaju se brojni procesi važni za zdravlje.

Dubok san najzastupljeniji je u prvoj polovici noći. Zbog toga kasno lijeganje može značiti da ćemo provesti manje vremena u toj važnoj fazi sna, čak i ako ukupno odspavamo dovoljan broj sati.

Dugoročno može biti povezano sa zdravstvenim problemima

Istraživanja povezuju dugotrajnu neusklađenost cirkadijalnog ritma s većim rizikom od različitih zdravstvenih problema. Među njima se navode kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pretilost, demencija i depresija.

Redovito vrlo kasno lijeganje može biti povezano i s poremećajima spavanja, uključujući nesanicu.

To ipak ne znači da će svatko tko odlazi spavati nakon ponoći razviti zdravstvene probleme. Važnu ulogu imaju individualni ritam, trajanje sna, kvaliteta sna i ukupne životne navike.

Kako poboljšati kvalitetu sna?

Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih navika:

• Idite spavati i budite se u približno isto vrijeme, čak i vikendom.
• Prigušite svjetla i smanjite korištenje ekrana jedan do dva sata prije spavanja.
• Boravite na prirodnom svjetlu tijekom dana, osobito ujutro.
• Izbjegavajte kofein nakon 15 sati.
• Nemojte koristiti alkohol kao sredstvo za uspavljivanje, jer može narušiti kvalitetu sna tijekom noći.
• Pobrinite se da spavaća soba bude dovoljno hladna, jer niža tjelesna temperatura pogoduje uspavljivanju.

Nije samo važno koliko spavate, nego i kada

Stručnjaci ističu da ne postoji jedno univerzalno vrijeme odlaska u krevet koje će odgovarati svima.

Ipak, redovito lijeganje nakon ponoći može biti problematično ako nije usklađeno s prirodnim ritmom organizma.