U mirovini, ali i dalje rade: U kojim je europskim zemljama financijska nužda glavni razlog? Kako stoji Hrvatska?

Mirovine su u europskim zemljama znatno niže od primanja koja su ljudi ostvarivali pred kraj radnog vijeka. Prema podacima Eurostata, osoba koja je u dobi između 50 i 59 godina zarađivala sto eura, u dobi od 65 do 74 godine u 2023. primala je prosječno 58 eura mirovine.

To mnogim starijim osobama otežava održavanje životnog standarda nakon odlaska u mirovinu. Gotovo svaki šesti umirovljenik u EU-u izložen je riziku od siromaštva.

Brojni umirovljenici zato nastavljaju raditi i nakon odlaska u mirovinu, ali razlozi nisu uvijek isti. Najčešći je zadovoljstvo poslom i želja da ostanu aktivni i produktivni (36,3 posto), dok je financijska nužda na drugom mjestu (28,6 posto).

Gdje umirovljenici najčešće nastavljaju raditi?

Prema najnovijim dostupnim podacima, koji se odnose na 2023. godinu, 12,9 posto građana EU-a nastavilo je raditi tijekom prvih šest mjeseci nakon što su prvi put ostvarili pravo na starosnu mirovinu.

Razlike među državama vrlo su velike. U Rumunjskoj je rad nakon umirovljenja nastavilo svega 1,7 posto umirovljenika, dok je u Estoniji taj udio dosegnuo čak 54,9 posto.

Više od dvije petine umirovljenika nastavilo je raditi i u Latviji (44,2 posto), Litvi (43,7 posto) i Švedskoj (41,7 posto). U vrhu su još Norveška (37,7 posto), Cipar (29,7 posto) i Finska (28,5 posto).

Na suprotnom kraju ljestvice, uz Rumunjsku, nalaze se Grčka (4,2 posto), Španjolska (4,5 posto) i Hrvatska (5 posto).

Profesor Platon Tinios sa Sveučilišta u Pireju za Euronews Business rekao je da je Grčka dugo imala vrlo stroga pravila koja su ograničavala rad umirovljenika.

"To se promijenilo pod utjecajem gospodarske krize, smanjenja mirovina i mirovinske reforme", rekao je.

Dodao je da je velika promjena politike iz 2022. dovela do naglog povećanja broja prijavljenih zaposlenih umirovljenika, no taj rast još nije vidljiv u podacima jer je nastupio nakon druge polovice 2023.

Gdje umirovljenici rade zato što moraju?

U pojedinim državama upravo je financijska nužda glavni razlog nastavka rada nakon umirovljenja. Među umirovljenicima koji rade, udio onih koji kao razlog navode financijske probleme kreće se od 9,4 posto u Švedskoj do čak 68,5 posto na Cipru.

"Kad ljudi kažu da rade iz financijske nužde, to znači da smatraju kako im mirovina nije dovoljna", rekla je dr. Olga Rajevska sa Sveučilišta Riga Stradins.

"Velik udio takvih odgovora upućuje na to da mirovinski sustav u tim zemljama nije dovoljno učinkovit i ne osigurava primjerena primanja."

U Rumunjskoj (54,3 posto) i Bugarskoj (53,6 posto) više od polovice zaposlenih umirovljenika navelo je financijsku nuždu kao razlog rada. Takav je udio vrlo visok i u Hrvatskoj (48,2 posto), Latviji (47,9 posto), Portugalu (39 posto), Mađarskoj (38,1 posto), Francuskoj (37,7 posto) i Njemačkoj (35,8 posto).

Među četiri najveća gospodarstva Europske unije najniži udio ima Španjolska, gdje financijsku nuždu kao razlog rada navodi 19,6 posto zaposlenih umirovljenika. U Italiji taj udio iznosi 29,7 posto, što je malo iznad prosjeka EU-a.

Na dnu ljestvice nalaze se Švedska (9,4 posto) i Norveška (9,8 posto), dok je u Češkoj i Luksemburgu manje od 15 posto zaposlenih umirovljenika navelo financijsku nuždu kao razlog rada.

Koliki udio svih umirovljenika radi zbog financijske nužde?

Kada se spoji udio umirovljenika koji rade s udjelom onih kojima je glavni motiv financijska nužda, dobiva se ukupni udio svih umirovljenika koji rade zato što moraju.

Na razini Europske unije taj udio iznosi 3,7 posto.

Najniži je u Rumunjskoj, gdje iznosi 0,9 posto, dok je najviši u Latviji s 21,2 posto. Na Cipru zbog financijske nužde radi 20,3 posto svih umirovljenika, u Estoniji 17,3 posto, a u Litvi 13,3 posto.

"U baltičkim državama glavni razlog nastavka rada jest financijska potreba jer su mirovine ondje znatno ispod europskog prosjeka", izjavila je Rajevska.

"Sve dok mogu raditi, ljudi nastavljaju raditi kako bi si osigurali pristojan životni standard."

U Bugarskoj (8,9 posto), Mađarskoj (7,7 posto) i Slovačkoj (7,5 posto) najmanje 7,5 posto svih umirovljenika radi upravo zbog financijskih razloga.

Među najvećim europskim gospodarstvima Njemačka ima najveći udio takvih umirovljenika (4,5 posto), dok je Francuska s 3,7 posto na prosjeku Europske unije.

Najniži udio među velikim državama ima Španjolska, gdje zbog financijske nužde radi samo jedan posto umirovljenika. U Italiji taj udio iznosi 2,8 posto, što je također ispod europskog prosjeka.

Umirovljenici su zdraviji i obrazovaniji nego prije

Profesor Kène Henkens iz Nizozemskog interdisciplinarnog demografskog instituta (NIDI) ističe da u državama s niskim mirovinama ljudi češće nastavljaju raditi zbog financijskih razloga. Međutim, porast rada nakon umirovljenja bilježi se i u zemljama s izdašnijim mirovinama.

"Današnji umirovljenici zdraviji su i obrazovaniji nego prije, pa su i dalje snažnije povezani s tržištem rada", rekao je.

"Iz Eurostatovih podataka vidi se da većina zaposlenih umirovljenika radi zato što ih posao ispunjava i omogućuje im društvenu uključenost."

Mijenjaju se društvene norme

Henkens smatra da je takav trend povezan i s promjenom stavova poslodavaca prema zaposlenicima starije životne dobi.

"Primjerice, u Nizozemskoj jasno vidimo da su poslodavci sve otvoreniji zapošljavanju ljudi i nakon umirovljenja. Tome pridonose demografske promjene i kronični nedostatak radne snage. Umirovljenici se sve više smatraju dodatnim izvorom radne snage", rekao je.

Mnogi bi radili, ali ne mogu pronaći posao

Henkens upozorava da u siromašnijim državama mnogi umirovljenici žele raditi, ali ne uspijevaju pronaći posao. Stoga statistike obuhvaćaju samo one koji su zaposleni, dok broj onih koji bi željeli raditi, ali ne mogu, može znatno varirati među državama.

Profesor Tinios dodaje da mogućnost rada nakon umirovljenja predstavlja važan dio politike aktivnog starenja jer ljudima omogućuje postupniji prijelaz iz punog radnog vremena u mirovinu. Istodobno društvo može iskoristiti znanje i iskustvo starijih građana te ublažiti manjak radne snage uzrokovan demografskim promjenama.

Financijska nužda nije isto za sve

Profesor Lauri Leppik sa Sveučilišta u Tallinnu upozorava da je pojam financijske nužde relativan i da nije nužno povezan s apsolutnim iznosom mirovine.

Ističe kako su financijski razlozi, bilo potreba za dodatnim prihodima ili želja za povećanjem mirovine zaradom od rada, važan motiv zaposlenih umirovljenika, ali da odnos između visine mirovina i rada u starijoj dobi nije jednostavan te je znatno složeniji nego što se na prvi pogled čini.