Kava bez kofeina ima neočekivan učinak na mozak: Znanstvenike iznenadili rezultati

U nedavnom manjem eksperimentu neuroznanstvenici su otkrili da su samo sudionici koji su pili kavu bez kofeina ostvarili značajno bolje rezultate na dva testa pamćenja.

Kod onih koji su pili kavu s kofeinom takvo poboljšanje nije zabilježeno.

Rezultati, objavljeni u travnju u časopisu Nature Communications, upućuju na to da na naš mozak tijekom konzumacije kave utječe još nešto osim kofeina, prenosi Science Alert.

Moguće je da važnu ulogu imaju mikroorganizmi koji žive u našim crijevima.

"Kava je mnogo više od samog kofeina"

Eksperiment je malen i preliminaran, ali neuroznanstvenici sve više razmatraju mogućnost da kava, čak i bez kofeina, može potaknuti aktivnost određenih mikroorganizama u crijevima i promijeniti način na koji oni komuniciraju s mozgom.

"Kava je mnogo više od samog kofeina, ona je složen prehrambeni čimbenik koji djeluje na naše crijevne mikroorganizme, metabolizam, pa čak i na naše emocionalno stanje", objasnio je neurobiolog John Cryan sa Sveučilišta College Cork u Irskoj, koji se bavi istraživanjem stresa.

"Naši rezultati upućuju na to da kava, bez obzira na to sadrži li kofein ili ne, može utjecati na zdravlje na različite načine koji se međusobno nadopunjuju."

Cryanov laboratorij u Corku bavi se istraživanjem međusobne komunikacije crijeva i njihova mikrobioma s mozgom.

Cryan i njegov kolega Ted Dinan još su 2013. godine skovali izraz "psihobiotici" kako bi opisali način na koji probiotici mogu oblikovati crijevni mikrobiom i potencijalno poboljšati mentalno zdravlje putem komunikacije s mozgom.

Cryana sada zanima kako bi kava mogla djelovati na os crijeva-mozak. Pretpostavlja da bi koristi od jutarnje šalice kave mogle imati više veze s mikroorganizmima u našim crijevima nego s kofeinom.

Kava ne sadrži probiotike, ali sadrži brojne polifenole

Kofein može prijeći krvno-moždanu barijeru i izravno djelovati na živčano tkivo, ali on je samo jedan od više od tisuću spojeva koji se nalaze u kavi.

Priča je zato znatno složenija. Kava ne sadrži probiotike, ali sadrži brojne polifenole, biljne spojeve za koje je poznato da služe kao hrana mikroorganizmima u ljudskim crijevima.

U nedavnom eksperimentu provedenom u Cryanovu laboratoriju sudjelovao je 31 konzument kave. Od njih je zatraženo da dva tjedna prestanu piti svojih uobičajenih tri do pet šalica kave dnevno.

Nakon toga zabilježene su znatne promjene u sastavu crijevnog mikrobioma u uzorcima njihove stolice.

Nakon razdoblja bez kave polovica sudionika dobila je kavu bez kofeina, a druga polovica kavu s kofeinom. Sudionici nisu znali koju vrstu kave piju.

Ponovno uvođenje četiriju porcija instant-kave dnevno tijekom tri tjedna izazvalo je brze promjene u mikrobiomu, neovisno o tome je li kava sadržavala kofein.

Sudionici su nakon ponovnog uvođenja kave prijavili i nižu razinu doživljenog stresa, depresivnosti i impulzivnosti, čak i kada su pili kavu bez kofeina.

"Postojala je jasna povezanost između nekih učinaka na njihove kognitivne sposobnosti, imunološki sustav i stres te njihova mikrobioma", objasnio je Cryan.

Zanimljivo je, međutim, da je samo ponovno uvođenje kave s kofeinom bilo povezano sa smanjenjem anksioznosti i psihološke uznemirenosti te poboljšanjem pažnje i budnosti.

To upućuje na mogućnost da kofein ima specifične učinke na kognitivne sposobnosti i raspoloženje, što su pokazala i druga istraživanja.

"Ali rekao bih da je najveće iznenađenje bilo to što smo, kada smo ponovno uveli kavu, dobili doista zanimljive učinke i nakon ponovnog uvođenja kave bez kofeina", dodao je Cryan.

"Dakle, nije riječ samo o kofeinu."

U eksperimentu su samo sudionici koji su pili kavu bez kofeina nakon njezina ponovnog uvođenja ostvarili značajno bolje rezultate na dva testa pamćenja.

U tim su testovima sudionici morali naučiti i zapamtiti određeni broj riječi i lokacija.

Skupina koja je pila kavu bez kofeina poboljšala je rezultate u nekoliko dijelova testa s riječima te napravila manje pogrešaka na testu lokacija.

Skupina koja je pila kavu s kofeinom nije pokazala statistički značajno poboljšanje.

Bez dodatnih istraživanja znanstvenici zasad mogu samo nagađati zašto je došlo do takvih rezultata.

Jedna je od mogućnosti da polifenoli iz kave hrane crijevne mikroorganizme i pokreću niz promjena u organizmu koje na neki način dovode do poboljšanja kognitivnih sposobnosti.

"Otvaraju se brojna pitanja"

Kava bi teoretski mogla mijenjati metabolite kojima se mikroorganizmi koriste, kao i način na koji zajednički funkcioniraju.

"To je malo istraživanje", priznao je Cryan. "Otvara mnogo pitanja."

I druga novija istraživanja kave pokazala su, međutim, da i verzije bez kofeina mogu pomoći u razbuđivanju i poboljšanju kognitivnih sposobnosti.

"Dok javnost nastavlja razmišljati o promjenama u prehrani radi postizanja odgovarajuće ravnoteže probavnog sustava, kava bi se također mogla koristiti kao dodatna intervencija u sklopu zdrave i uravnotežene prehrane", smatra Cryan.

Kofein je, čini se, samo vrh ledenog brijega.