Čeka se Trumpova odluka: Iran će napasti razornim oružjem koje nikad u povijesti nije bilo korišteno?

Riječ je o iznimno skupom i naprednom oružju, svaki projektil procjenjuje se na oko 15 milijuna dolara. Može letjeti brzinom većom od pet Macha i dosegnuti ciljeve udaljene gotovo 2800 kilometara, prenosi Telegraph.

Iako se Dark Eagle još uvijek formalno vodi kao sustav u razvoju, smatra se da bi mogao gađati iranske lansirne pozicije koje su izvan dosega postojećih američkih kapaciteta. Zbog visine leta u gornjim slojevima atmosfere i sposobnosti manevriranja, pretpostavlja se da može izbjeći protuzračnu obranu. Unatoč tome, još nije proglašen potpuno operativnim, a konačna odluka o njegovoj eventualnoj ranoj uporabi nije donesena.

Moguća primjena ovog sustava dodatno upućuje na to da Washington razmatra nove vojne udare na Iran. Predsjednik Donald Trump pod sve je većim pritiskom da ili pokrene napredak u pregovorima ili odlučnije reagira kako bi okončao sukob koji traje već dva mjeseca i nosi visoke troškove. U isto vrijeme, Pentagon razrađuje scenarije šire vojne operacije čiji bi cilj bio oslabiti iranski nadzor nad Hormuškim tjesnacem i prisiliti Teheran na povratak pregovorima.

Trump bi trebao primiti izvješće zapovjednika Centcoma Brada Coopera, u kojem će biti predstavljene opcije za brze i snažne udare na ključnu infrastrukturu iranskog režima.

Širenje mogućnosti djelovanja

Iako Rusija i Kina već raspolažu hipersoničnim oružjem, američki Dark Eagle, prema dostupnim informacijama, kombinira brzinu i domet kakav njihovi sustavi nemaju. Ruski Kinžal uveden je 2019., a kineski DF-17 godinu kasnije, što je Sjedinjene Države stavilo u poziciju da sustižu konkurenciju.

Trenutačno najnapredniji američki projektil u operativnoj uporabi, Precision Strike Missile, već je raspoređen u kontekstu sukoba s Iranom, no njegov domet iznosi oko 500 kilometara. Uvođenje Dark Eaglea značajno bi proširilo američke mogućnosti djelovanja duboko unutar iranskog teritorija.

Razvoj hipersoničnog oružja u SAD-u već godinama nailazi na poteškoće, od tehničkih izazova postizanja ekstremnih brzina, preko problema u opskrbnim lancima, do neuspjelih testiranja. Zbog toga nije jasno u kojoj je mjeri sustav spreman za stvarnu uporabu, pa dio analitičara smatra da bi zahtjev Centcoma mogao imati i ulogu pritiska na Iran.

Unatoč kontinuiranim američkim i izraelskim napadima od početka sukoba 28. veljače, Iran je, prema procjenama, zadržao dio raketnog arsenala i mobilnih lansera, koji su navodno skriveni u teško dostupnim planinskim područjima, osobito na sjeveru zemlje.

Primirje koje traje već tri tjedna sve je nestabilnije. Dodatne napetosti izaziva odbijanje Irana da ponovno otvori Hormuški tjesnac, kao i američke mjere kojima se blokira iranski izvoz i uvoz. U Washingtonu vjeruju da bi novi napadi mogli natjerati Teheran na popuštanje, posebno u vezi s nuklearnim programom koji je jedna od ključnih prepreka postizanju mira.

Među opcijama o kojima se razmatra nalazi se i djelomično preuzimanje kontrole nad tjesnacem kako bi se omogućio prolaz trgovačkih brodova, što bi potencijalno uključivalo i angažman kopnenih snaga.

Kritike NATO savezu

Sukob s Iranom imao je snažan odjek i unutar SAD-a. Popularnost Donalda Trumpa pala je na najniže razine, tržišta su uzdrmana, a cijene energenata značajno su porasle. Promet kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za otprilike petinu globalne trgovine naftom i ukapljenim plinom, gotovo je u potpunosti stao.

Cijena nafte je premašila 125 dolara po barelu, dok se prije izbijanja sukoba kretala oko 70 dolara.

Sjedinjene Države u međuvremenu pozivaju saveznike na formiranje međunarodne koalicije koja bi osigurala sigurnu plovidbu kroz ovaj strateški važan prolaz. Inicijativa, nazvana "maritime freedom construct", predviđa razmjenu informacija, diplomatsku koordinaciju i provođenje sankcija.

Velika Britanija i Francuska predvode planove za multinacionalnu misiju koja bi ponovno otvorila tjesnac, no tek nakon završetka borbi.

Trump je pritom oštro kritizirao NATO saveznike zbog izostanka konkretnog vojnog angažmana, nazvavši Savez "beskorisnim" i "papirnatim tigrom", dok je zajedno s ministrom obrane Peteom Hegsethom ismijavao europske inicijative koje su još u fazi razrade.

Hegseth je pred Kongresom zatražio odobrenje vojnog proračuna od bilijun i pol dolara, dok Pentagon procjenjuje da je sukob dosad koštao najmanje 25 milijardi, uz mogućnost da je stvarni iznos i znatno veći.

U međuvremenu, najveći američki nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford uskoro napušta Bliski istok zbog redovitog održavanja, nakon rekordnih deset mjeseci na moru. Time će se američka vojna prisutnost u regiji privremeno smanjiti, upravo u trenutku kada se razmatraju nove operacije.

Na Bliskom istoku ostaju još dva nosača, USS George H. W. Bush i USS Abraham Lincoln, koji sudjeluju u provođenju blokade iranskih luka.