"transatlantsko jedinstvo"
EU reagirao na dogovor Trumpa i Putina: "SAD je naš najveći saveznik, ali imamo jasnu poruku..."

Dogovor Trumpa i Putina o dizelu naišao na oštre kritike europskih ministara vanjskih poslova, koji tvrde da potkopava transatlantsko jedinstvo u trenutku kada Rusija intenzivira napade na Ukrajinu.
Europska unija nastavit će primjenjivati sankcije protiv Rusije unatoč dogovoru o isporukama dizela koji su tijekom vikenda postigli američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin, poručili su u ponedjeljak ministri vanjskih poslova država članica, piše Euronews.
Prema dogovoru koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Moskva će odmah isporučiti 300.000 tona dizela na američko i svjetsko tržište, uz dodatnih 500.000 tona u studenome i još milijun tona nakon toga.
"Jasna" poruka
Kako bi omogućio provedbu dogovora, Washington je odobrio široko izuzeće od sankcija za ruski dizel do travnja 2027. godine, što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i među njezinim saveznicima.
„SAD je naš najveći saveznik, ali naša je poruka jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način da to postignemo jest dodatno pojačati pritisak na Rusiju“, izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u ponedjeljak ujutro, uoči sastanka ministara vanjskih poslova u Luxembourgu.
„Rusija je započela ovaj rat. To ne smijemo zaboraviti.“
Kallas je pozvala Bijelu kuću da provede zakon koji je promovirao senator Lindsey Graham, a koji predviđa dalekosežne sankcije i carine protiv Moskve. Međutim, zakon, usvojen nakon Grahamove iznenadne smrti, prepušta odluku predsjedniku.
„Kada bi proveli Grahamov zakon, mogli bismo doista izvršiti pritisak na Rusiju kako bi okončala ovaj rat“, rekla je Kallas.
"Zabrinjavajuće"
Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee ocijenila je dogovor Trumpa i Putina o dizelu „zabrinjavajućim“, ali je naglasila da će Unija nastaviti provoditi svoju višegodišnju strategiju.
EU je u ponedjeljak usvojio dosad najveće proširenje svojeg popisa sankcioniranih osoba i subjekata, obuhvativši više od 1600 osoba i pravnih subjekata optuženih za podupiranje ruskog rata. Više od polovice njih povezano je s proizvodnjom balističkih projektila.
„Moramo ponovno usmjeriti pozornost na održavanje pritiska na Rusiju i udvostručiti svoje napore“, rekla je McEntee po dolasku na sastanak.
„Naš prioritet mora biti održavanje tog pritiska, ali i očuvanje komunikacijskih kanala sa SAD-om, jer to neće biti moguće ostvariti bez američke potpore.“
Njezina švedska kolegica Maria Malmer Stenergard kritizirala je dogovor o dizelu i pozvala europske partnere da iskoriste imobiliziranu rusku imovinu kako bi povećali vojnu i financijsku potporu Ukrajini.
"Izrazito žalim"
„Izrazito žalim zbog ovog dogovora. Nadam se da neće stupiti na snagu“, rekla je.
„Države članice EU-a, bez obzira na to što se dogodi sa SAD-om, moraju ostati smirene, nastaviti svojim putem i povećati potporu korištenjem zamrznute imovine te pojačati pritisak na Rusiju.“
I njezin litavski kolega Kęstutis Budrys bio je vrlo kritičan, ustvrdivši da dogovor o dizelu „ne pridonosi ni cijenama naftnih derivata ni jedinstvu transatlantske zajednice“.
„To nije europski pristup“, rekao je Budrys novinarima.
„Naš je pristup povećavanje pritiska jer već vidimo da on djeluje. Ovdje naš posao nije završen jer je za Europu riječ o vitalnom interesu: pomoći Ukrajini da izdrži ovu zimu.“
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna povezao je sporazum s „unutarnjopolitičkom situacijom“ u SAD-u uoči međuizbora sljedećeg mjeseca, na kojima Trumpovi republikanci zaostaju za demokratima, te predvidio da će njegovi konkretni učinci biti ograničeni.
Negativne reakcije
Trump se teško nosi s negativnim reakcijama na svoj rat protiv Irana, koji se uvelike smatra glavnim razlogom izraženog rasta cijena goriva. Tsahkna je također izjavio da energetsko primirje koje je Trump iznenada najavio u nedjelju „ne funkcionira“, upozorivši na neprestane ruske zračne napade na Ukrajinu.
Prema dostupnim informacijama, primirje bi se u prvoj fazi trebalo odnositi na naftne rafinerije, što bi ga učinilo izrazito neravnopravnim. Ukrajina ima samo jednu rafineriju, dok Rusija ima 32 velike rafinerije.
Kijev sustavno napada rusku naftnu industriju kako bi oslabio financijske izvore kojima Moskva financira rat i stekao prednost u pregovorima. Međutim, ti su napadi razljutili Trumpa, što je dovelo do njegova dogovora s Putinom.
„Energetika je iznimno važna jer će zima biti hladna“, rekla je Kallas.
„Važno je da se primirje ne odnosi samo na rafinerije, kojih Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo. To bi svakako išlo u korist Rusima.“
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare